Na kakvom smo samo karnevalu bili u Mohaču u Mađarskoj. Zabavismo se kao ni na jednom do sada. Ismijasmo se kao blesavi. Karneval bušara u Mohaču je za svakoga ko je otvoren za šalu i spreman za učestvovanje u igrarijama i zavitlavanju maskiranih likova.
Znate li ko su ove zabavne nevaljale bušare, što vam rade raznorazne smicalice po cijeli dan, a kriju se iza maski?
Bušare su ljudi obučeni u ovčiju kožu, sa drvenim maskama, opasani lancima, konopcem i kaišem i u pantalonama punjenim slalom. Kako bi bili još zanimljiviji nerijetko nose i neke štapove, buzdovane i vile pa još na to nabiju glave lutkica, lobanje, krofne i raznorazne tričarije samo da bi privukli pažnju.
Pomalo djeluju zastrašujuće, priznaćemo. Nije ni malo prijatno iznenada susresti se sa njima oči u oči, a još kad čujete na šta su sve spremni…
Nerijetko ih čujete još izdaleka. I kada se upute u vašem pravcu, instinktivno se sklanjate. Tako oni uvijek imaju prvenstvo prolaza.
Bušare prave straaašnu buku svojim zvonima, klepetaljkama, trubama i čegrtaljkama i tako tjeraju zimu.
Kupićete i vi čegrtaljku, ne brinite, jer kad osjetite atmosferu, moraćete im se pridružiti.
I onda nas pitaju da li se svidio karneval bušara djeci. Pa kako da ne bi?! Mogu da prave buku cijeli dan, a još se zezaju sa bušarama do mile volje.
Pohod bušara je karneval u Mohaču kojim baranjski Šokci ispraćaju zimu, a dočekuju proljeće.
Smatra se da su ga donijeli Hrvati prije više od 300 godina pri doseljavanju u ova područja iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Dugo je bio zabranjen, ali je prije stotinjak godina odobren i polako se vremenom popularizovao, da bi danas bio turistička atrakcija koja okuplja više od hiljadu bušara i više desetina hiljada posjetilaca u Mohaču.
Ali, nikakvo čudo, karneval bušara je daleko više od zabave, on ima i svoju veliku kulturnu vrijednost. Stavljen je i pod UNESCO zaštitu, kao dio nematerijalnog kulturnog nasleđa.
Pohod bušara u Mohaču se održava neposredno prije vaskršnjeg posta, a centralna manifestacije se održava baš na Pokladnu nedjelju.
Bušare započinju povorku prelaskom rijeke i dolaskom sa ostrvskog dijela te tako oživljavaju legendu kako su otjerali Turke. Jer, prema legendi, prve bušare su svojim strašnim izgledom i bukom koju su pravili prepali i otjerali Turke koji su zaposjeli ove prostore. Turci su sve vrijeme mislili da imaju posla sa pravim demonima, pa su u strahu napustili Mohač i okolinu.
I onda bušare idu u pohod na grad. Čuvajte se, ima ih na sve strane. Iskaču iza svih ćoškova i iza svakoga. Samo odjednom čujete „BU!“.
Djeci navlače kape preko nosa, ali im daju i bombone.
Žene, vi se posebno čuvajte.
Bockaju vas vilama gdje stignu. Ne čudite se ni ako vas lupe štapom po zadnjici.
Njihov zagrljaj i kvarenje frizure se dešava na svakom koraku.
Još ako žene upadnu između njih dvojice, tad su nagrabusile. Stisnu je sa obje strane i tako skaču.
A kad se slikate sa njima da vam prekriju lice je gotovo standard.
Ali je sve protkano sa toliko humora da nećete vjerovati sami sebi čemu se smijete i čim se zabavljate. Često ubace po neku bezobraznu šalu jer šta ih briga, mogu šta hoće kad se kriju iza maski.
Zanimljivo je da se nekada dozvoljavalo samo punoljetnim muškarcima da budu bušare i da su svake godine mijenjali maske, čarape, ogrtače, kako ih niko ne bi prepoznao pri sprovođenju njihovih manifetluka.
Uz bušare su i prekrasne djevojke. Nevjerovatan kontrast njima samima. Obučene su u prekrasne tradicionalne šokačke nošnje, vezane kose, crvenog karmina i lica prekrivenog maskom i čipkom. One su „oči bušara“. Voljne i spremne da ih provode kroz grad.
Tu su i „Jankelesi“, spodobe u odrpanim vrećama na glavi koji se svuda negdje muvaju oko bušara. Zabavljaju sebe i publiku. Tjeraju oni i djecu da se ne rugaju bušarama. Paze i da se bušama ne skine larfa (maska). Opazite i njihove torbe. U njima se krije perje i brašno. I da bacaju ga na publiku.
Nema šanse da kući ne ponesete neku perušku. Cijeli grad se bijeli od perja. Naši malci su se već zabrinuli koliko su to oni kokoški morali očerupati.
Sigurno će vam neko iznenada utrljati perje ili brašno u kosu. Ne može vas ni kapa na glavi spasiti.
A što je još zanimljivije, na sve strane je vrlo veselo. Svi poigravaju uz vesele note tamburica i folklornih grupa. Nama vrlo dobro poznata muzika. Obožavamo tamburice i vojvođanske pjesme. One dominiraju cijeli dan.
Onda se razigrane bušare okupljaju i sprovode duuugački defile sa svojim djevojkama i jankelesima.
Nevjerovatno je koliko karneval bušara u Mohaču okupi ljudi. Povorka od maskiranih lica sa njihovim zanimljivim kamufliranim vozilima traje više od sat vremena.
I ako su u povorci, oni ne prestaju poigravati se sa publikom. Uvijek se nađe neka šala za prikazati, a grljenje žena, bacanje perja i brašna su neizostavni dio i povorke.
Malo se zabavljate sa njima na trgu, slikate, plešete, smijete, pa trk na rijeku. Bušare sa trajekta spuštaju zimski kovčeg niz rijeku. Polako se opraštamo od zime.
I onda dođe veče. Obavezno ostanite do kraja da dočekate ceremoniju paljenja lijesa na ogromnoj logarskoj vatri i budete svjedoci obračuvanja bušara sa zimom.
Čak je i naš piroman rekao „vau“ i da nikad nije vidio veću vatru.
A bušare, oni sve vrijeme plešu oko vatre i zabavljaju se. Ne prepadne ih ni top koji svojevremeno ispali i preplaši pola publike. Bušare se ne daju omesti. Zabava i nagovaranje zimi su njihov primarni cilj i vrlo su dobri u tome.
Ne smijemo završiti priču, a da ne spomenemo gastronomsku ponudu u Mohaču. Što se nas tiče, čista desetka!
Sve je na meniju, od gulaša, paprikaša, perkelta, kobasica, sarmi, langoša, kurtoša, štrudli… a naravno ne ide ni bez dobrog vina i palinke.
Pa znate vi Mađare, samo najbolja trpeza je kod njih.
I šta da vam kažemo na kraju, vrlo je zabavan karneval bušara u Mohaču, sa naglaskom na „vrlo“.
Ne možete biti samo običan posmatrač. Bušare će vas natjerati da se zabavite sa njima.
Ako nas pitate, obavezno ga uvrstite u turistički kalendar, jer ga od srca preporučujemo svim razigranim dušama.
I da, kad ste već na ovom pravcu. Produžite još malo do Budimpešte. Napravili smo vam i plan znamenitosti kad i šta posjetiti po danima, sa informacijama o radnim vremenima, cijenama, načinu rezervacije, sve pročitajte u našoj priči „Stara dama prepuna zanimljivosti (Budimpešta)“.
