Vezirski grad koji zna da pomuti planove (Travnik)

Cica
Vezirski grad koji zna da pomuti planove

Šta posjetiti u Travniku – vezirski grad na rijeci Lašvi toliko toga raznolikog ima za ponuditi, da će svako pronaći nešto za sebe.

Ako želite da osjetite orijentalni duh bosanske čaršije, posjetite građevine stare više vijekova, upoznate bosansku istoriju, doživite bosansku svakodnevicu i tradiciju, isprobate i više nego ukusna autentična jela, da vas dodirne istinska, čista ljudska gostoljubivost, onda je Travnik idealan grad za vidjeti.

Šta posjetiti u Travniku

Nije čudo što je u Travniku stolovalo 77 vezira i što je 150 godina bio sjedište bosanskog pašaluka. Njegov geografski položaj i prirodne ljepote na kojima se prostire i koje ga okružuju nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim.

Pogled na Travnik sa Vlasica

A tek ljudi kakvi su. Kroz vijekove navikli da dočekuju, ugošćavaju, još od turskih karavana pa do dana današnjeg. Širokogrudi, veseli, susretljivi, duhoviti, neposredni, jednom riječju nevjerovatni.

Travnik se nalazi na raskrsnici mnogih puteva. Ukoliko ste na putu Banja Luka – Sarajevo, preko Kneževa, Travnik je neizbježna destinacija. U njega svratite na sat ili dva, ali on sa svojom ponudom znamenitosti toliko sludi, da ćete ostati dan ili dva. Kažemo vam da on zna da pomuti planove.

Pročitajte šta posjetiti u Travniku, koje su njegove jedinstvenosti, šta raditi, koliko će vas koštati ulaznice, koja su radna vremena zanimljivih destinacija, te gdje i šta od autentičnih jela isprobati. Sva mjesta su navedena po prostornoj blizini, kako biste olakšali svoju organizaciju posjete. Šta vam drugo preostaje, nego da svratite.

Stari grad Travnik (simbol vezirskog grada)

Ponosan, istorijski značajan, intrigantan, lijep, lako dostupan, prepun edukativnog sadržaja i najljepših pogleda na grad, Stari grad Travnik.

Oduševljeni smo Starim gradom. Definitivno je jedan od najljepših i najočuvanijih objekata srednjovjekovne Bosne, a vjerujte da smo ih vidjeli mnogo.

Do tvrđave možete doći autom i parkirati se ispred samog kamenog mosta koji vodi do ulaza.

Mi smo htjeli prošetati mahalom, uskim krivudavim ulicama, kraj jedne od dvije travničke sahat kule, kraj autentičnih kućica, primamljive džamije i malih suvenirnica. Željeli smo udahnuti život čaršije.

I onda ona, tvrđava, stoji na vrhu ponosna. Stara 600 godina, odolijeva i vremenu i ljudima.

Tvrđava tako intrigantna, uređena, svojim zidinama, kulom, minaretom, ulaznim kapijama privlači putnike namjernike.

Svojim kamenim stazicama i lukovima vas uvlači u svoju unutrašnjost. Pokazuje vam se u sve ljepšem svjetlu. Otkriva vam neke svoje skrivene tajnovite kutke. Dočarava vam svoju prvobitnu namjenu, ali i mnoge današnje načine da uživate u njenoj ljepoti.

Lavirintom putića dolazite do mnoštva vidikovaca sa nevjerovatnim pogledom na cijeli Travnik.

Stari grad Travnik

Lutate pored kule, topova, barutane, bastiona i odjednom shvatite da kula krije nevjerovatnu postavku koja pruža pregršt informacija o kulturi, običajima, istoriji, znamenitostima, prirodnom bogatstvu Travnika i njegove okoline.

Spontano ste se već našli u kuli. Nudi pravo bogatstvo.

U ljetnim mjesecima na prvom spratu kule prisustvujte pravljenju grnčarije, pa čak od vrijedne gospođe kupite neki primjerak samo za sebe.

Obnovismo gradivo, ali mnogo toga i novog naučismo.

Podsjetili smo se na neka mjesta koja smo već posjetili, ali sa druge strane učiniše nam se i neke nove destinacije privlačne.

Ali, to nije sve. Na tvrđavi možete odmoriti na klupicama, neposlušne zatvoriti na giljotini, a dobrima ispuniti želju da bar na kratko izgledaju kao kraljevi i kraljice.

Nas je tvrđava potpuno opčinila. Prevazišla je naša očekivanja. Obavezno se mora naći na listi mjesta šta posjetiti u Travniku.

Tvrđava nije zanimljiva samo po svom položaju i izgledu. Ako se upustimo u istraživanje istorije nacionalnog spomenika BiH, nailazimo na njen ogroman značaj, ali i neke misteriozne podatke.

Niti se zna ko ju je izgradio, niti kada. Pretpostavlja se da ju je izgradio kralj Trvtko II Kotromanić ili kralj Stjepan Dabiša.

Zanimljivo za tvrđavu je i da se smatra da je u njoj živio činovnik koji je ubirao „travarinu“, porez na ispašu stoke, pa zbog toga i sam grad dobi naziv Travnik.

Ono što je sigurno je da se grad Travnik pod ovim imenom prvi put spominje 1463. godine kada se navodi da je sultan Mehmed II osvojio Travnik na svom putu ka osvajanju kraljevskog grada Jajca.

Tvrđava kroz istoriju ima i svoju mračnu stranu. U 18. i 19. vijeku je predstavljala kazamat i gubilište za neposlušne bosanske begove i age. Klincima nismo iznosili baš sve činjenice. Priznajemo.

Sta vidjeti u Travniku

Preporučujemo da upoznavanje sa Travnikom započnete baš iz Starog grada Travnika, nekada Garbuna, Kastela ili do skora znanog kao Grad.

Tako ćete najbolje razumjeti i doživjeti vezirski grad Travnik u punom njegovom sjaju.

Cijena ulaznica u tvrđavu je simbolična: odrasli 3 KM i djeca 2 KM.

Radno vrijeme od 08-20 časova (od 01.04. – 30.09.), a od 09-17 časova (od 01.10.-31.03.).

Interesantno za spomenuti je da od tvrđave do Devečanskih stijena na planini Vlašić vodi obilježena planinarska staza. Posjetu Travniku treba upotpuniti odlaskom na planinu. Travnik i Vlašić se jednostavno dopunjavaju i čine neraskidivu cjelinu.

Jedinstven sa dvije sahat kule i sunčanim satom

BiH je imala 21 sahat kulu. Nekada su one bile od velikog značaja. Većinskom dijelu stanovništva su bile jedini način prikazivanja vremena, jer samo su imućniji posjedovali ručne satove.

Danas su samo podsjetnik starih vremena, ali mi volimo da ih pronalazimo i posjećujemo u gradovima. Imaju neki poseban šarm.

Travnik nas je počastio sa dvije sahat kule i po tome je jedinstven u Bosni i Hercegovini.

Jedna sahat kula se stopila sa Hadži Ali-begovom džamijom. Upotpunjuju se.

Ponosno stoje u Gornjoj čaršiji i dočekuju prolaznike.

Hadži Ali begova džamija ili džamija Mehmed paše Kukavice je izgrađena u 18. vijeku od strane Mehmed paše Kukavice, istog onog paše koji je napravio i prepoznatljivi sebilj u Sarajevu.

Prvobitna džamija je izgorjela u požaru sredinom XIX vijeka, pa ju je obnovio travnički beg i veleposjednik Hadži Ali-beg Hasanpašić, po kome sada džamija i nosi naziv.

Treća stvar u krugu Hadži Ali-begove džamije koju ne smijete propustiti je sunčani sat. Izgrađen je 1886. godine kako bi se po njemu podešavali satovi na sahat kuli i ručni satovi imućnijih Travničana.

Suncani sat - sta posjetiti u Travniku

Nalazi se na spoljašnjem zidu same džamije. Na maleni sat skreće pažnju i tabla. Uočićete ga šetajući se stazom koja vodi oko džamije.

Kako su veziri u 18. vijeku imali želju da svaki stanovnik može vidjeti sahat kulu i vrijeme na njoj, u Travniku su izgrađene dvije. Za drugu sahat kulu moraćete prošetati do Musale, Donje čaršije ili ste je već vidjeli na putu od centra do tvrđave. Proviruje između zgrada. Sva sreća pa je viša od sahat kule u Gornjoj čaršiji, pa lako dolazi do izražaja u gusto izgrađenom dijelu grada.

Zavičajni muzej (čuvar tradicije i istorijskog nasleđa)

Ukoliko želite da zavirite u istoriju Travnika i njegove okoline, upoznate se sa tradicijom i običajima ovog kraja, onda se Zavičajni muzej mora naći na spisku mjesta šta posjetiti u Travniku.

Djeca su se najviše obradovala prirodoslovnoj postavci. Uživali su u prepariranim životinjama iz cijelog svijeta, školjkama. Čudili se raznolikosti izloženih minerala.

Nas je najviše okupirala kulturno istorijska postavka i prikaz života i običaja u Travniku na osnovu fotografija.

Zavicajni muzej - sta posjetiti u Travniku

U okviru muzeja se možete upoznati sa nakitom iz XIX vijeka, oružjem, posuđem, odjećom, maketom kuća i načinom života stanovnika Travnika, kao i izgledom klasične Bosanske sobe.

Putem fotografija su ispričani običaji i način života stanovnika Travnika. Pogledajte fotografiju pastira sa Vlašića, pravoslavno krštenje, prženje kafe šišom u zidanoj peći, način odijevanja imućnijih Bošnjačkih žena u Travniku i mnogi običaji različitih naroda. Vrlo poučno ispričane priče putem fotografija. Mora se priznati.

Ispred Zavičajnog muzeja, spektakl za sve nas – parni voz Ćiro sa lokomotivom i dva vagona.

Jedan je od četiri sačuvane parne lokomotive iz fabrike lokomotiva u Beču. Drugi se čuva u tehničkom muzeju u Minhenu, treći u muzeju u Ljubljani, a četvrti u privatnom muzeju u Frojahu (Austrija).

Parna lokomotiva Ciro u Travniku

Cijene ulaznica i radno vrijeme pogledajte na zvaničnom sajtu Zavičajnog muzeja u Travniku.

Rodna kuća Ive Andrića u Travniku

Pričati o Travniku, a ne pričati o našem velikanu, Ivi Andriću, bilo bi zaista nezamislivo. Odakle početi priču, nego od njegove rodne kuće, tipične bosanske kuće stare više od jednog vijeka.

Mijenjala je kuća i vlasnike i namjenu, ali je 70-ih godina XX vijeka postala spomen muzej, a nakon njegove smrti Memorijalni muzej rodna kuća Ive Andrića.

Naš skromni Nobelovac nije želio da mu se za života podiže mauzolej. Smatrao je da njegova rodna kuća nije ni Šatobrijanov zamak u Bretanji, niti velika kuća Viktor Igoa u Parizu.

Kada je posjetite, shvatićete da njegova kuća zaista ne liči na ostale, ona je jedinstvena i odiše posebnim dahom bosanske čaršije, karakteristične gradnje i enterijera, ispunjena je životom i djelima našeg slavnog pisca.

Kroz malenu drvenu kapiju, uvukosmo se u njegovo djetinjstvo. Drvenim stepenicama popesmo se na sprat i stigosmo u svijet Ive Andrića.

Oduševili smo se šta sve krije malena kućica u mahali Zenjak i kako je na divan način prikazala njegov život i njegovo stvaralaštvo.

Ušli smo u njegovu rodnu sobu. Tipičan bosanski enterijer. Šareni ćilimi, dekorisani duborezi na kovčegu i musandri, zidana peć, drvena bešika, sećija, tronožac, sofra i u ćošku skromna lampa. Kakav velikan je potekao iz prikazanog malenog sobička.

Rodna soba Ive Andrica u Travniku

Obilazili smo prostoriju po prostoriju. Posjetili smo sobu posvećenu romanu Travnička hronika, uživali smo u biblioteci sa umjetničkom zbirkom i zanimljivim prikazom Priče o vezirovom slonu.

Tu su i fotografije sa dodjele Nobelove nagrade. A mi smo baš tu, 60 godina nakon što je Ivo Andrić u Štokholmu dobio Nobelovu nagradu za roman „Na Drini ćuprija“.

Spisak mjesta sta posjetiti u Travniku

Kako bi se upotpunila priča o Ivi Andriću, u sklopu kuće je ugodna prostorija za književne večeri i promociju knjiga. Priznajte da nema boljeg mjesta u okruženju za razgovor na temu književnosti.

Rodna kuća Ive Andrića se mora naći na spisku mjesta šta posjetiti u Travniku.

Radno vrijeme u u ljetnom periodu je od 09:30-17 časova, a u zimskom od 9-15 časova radnim danom i od 10-14 časova vikendom.

Ulaznice su simbolične: 3 KM odrasli i 2 KM učenici.

Nemojte se zadržati samo na rodnoj kući Ive Andrića. Prošetajte do Lutvine kahve, mjesta gdje se odigravala radnja Travničke hronike. O njoj ćemo više govoriti u nastavku priče.

Ako ste zainteresovani za više detalje o životu Ive Andrića nakon odlaska iz Travnika, pročitajte našu priču o Višegradu i posjeti Spomen učionice Ive Andrić.

Selfie muzej (prvi u BiH)

Zanimljivo za Travnik je što u njemu pronalazite aktivnosti namijenjene za zabavu, kako djece, tako i odraslih. Tako se nađosmo u Selfie muzeju u Travniku, prvom u Bosni i Hercegovini.

Čim smo ušli u muzej, zasijale su nam oči.

Na sve strane zanimljive postavke.

Selfie muzej u Travniku

Znate li ono kada se rastrčite svi, pa morate da upotrijebite sve moguće metode da se bar malo organizujete i krenete u istraživanje od samog početka svi zajedno.

Uživali smo u romantičnoj ljuljački, Barbie kući, kupali se u parama, odolijevali džinovskoj lizalici, bili na rođendanskoj žurci, među zvijezdama, u disko klubu

Selfie muzej - sta posjetiti u Travniku

Fenomenalna zabava i za malu i veliku djecu. Bješe kratko, ali slatko.

Moramo pohvaliti i osoblje koje radi u muzeju. Čarobne fotografije su djelo njihovih ruku.

Znate li onaj dio kada se vraćate sa puta i još u autu ispitujete kome se šta najviše svidjelo pri obilasku. U našim redovima je bilo malaca koji su glasali za Selfie muzej u Travniku.

Ulaznice su 5 KM po osobi ili 15 KM porodična ulaznica, bez obzira na broj djece.

Nema razloga da se ne zabavite.

Šarena džamija

Šarena džamija u Travniku je jedna od građevina koja će vam sigurno privući pažnju pri šetnji kroz Travnik. Sam njen izgled je specifičan i unikatan. Iscrtana je neobičnim ornamentima rascvjetalog drveća, vinove loze i jablanova. Nije joj samo spoljašnost raznobojna. Njena unutrašnjost je oslikana u istom stilu.

Šarena džamija je jedinstvena u Bosni i Hercegovini i po tome što joj se munara nalazi sa lijeve strane, a ne sa desne.

Sarena dzamija u Travniku

Jedan je od najpoznatijih i najznačajnijih kulturno istorijskih objekata na području srednje Bosne. Proglašena je i nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Nekada se zvala Ćamiliji, po njenom obnovitelju Ćamil Ehmed-paši koji ju je obnovio 1757. godine. Sagradio je bezistan, dva ulaza, deset prodavnica u samom objektu i još 70 lokala u njenoj blizini.

Drugi obnovitelj joj je bio Sulejman-paša Skopljak, pa su je preimenovali u Sulejmanija. I sada je zovu Sulejmanija ili Šarena džamija.

Elči Ibrahim-pašina medresa

Značajnu kulturnu baštinu Bosne i Hercegovina svakako predstavlja i Elči Ibrahim-pašina medresa izgrađena 1705. godine.

Izgradio ju je Elči Ibrahim-paša, jedan od vezira koji je stolovao u Travniku. Ibrahim paša je bio turskog porijekla. Izgradio je mnoge objekte od vjerskog i privrednog značaja. Karakterisalo ga je što je bio dobar diplomata, tako je dobio nadimak „elči“ – mirotvorac.

Elci Ibrahim pasina medresa u Travniku

Pored Elči Ibrahim-pašine medrese postojale su još dvije, ali je ona bila najstarija i jedina je ostala očuvana do današnjih vremena.

Plava voda – mjesto za merak

Ako želite da osjetite potpuni merak u Travniku, onda morate svratiti na izvorište Plave vode. Načičkani lokali uz Plavu vodu odaju da se radi o popularnom mjestu za odmor u prirodi kako Travničana, tako i njegovih gostiju.

Prošetajte do samog izvora Plave vode. Uživajte u njenom jakom izvoru iz stijene. Rijeka pravi toliko glasan huk, da je cijelo naselje prozvano „Šumeće“.

Plava voda - sta posjetiti u Travniku

Ne možete napustiti Plavu vodu, a da se prethodno niste smjestili u jedan od lokala i popili „kahvu“. Najpoznatije mjesto je svakako kafanica Lutvina kahva.

Lutvina kahva (mjesto odigravanja Travničke hronike)

Lutvina kahva je mjesto gdje 1807. godine počinje i 7 godina kasnije se završava radnja Ive Andrića „Travnička hronika“.

Neobična kafana na Plavoj rijeci, sa još neobičnijim prozorima i unutrašnjim vratima, pomoći će vam da se vratite u ta vremena kada su se u njoj okupljali begovi, kako je navedeno u romanu.

Lutvina kahva u Travniku

Lutvina kahva je poznata i pod nazivom Rudolfova kafana, jer ju je 18. juna 1887. godine posjetio Rudolf Habzburgovac. Istom prilikom je darovao novac da se kafana obnovi. Dugo godina je kafana čuvala džezvu i fildžan iz kojeg je carević popio kafu.

Vrlo neobično, potpuno jedinstveno je što ćete u Lutvinoj kahvi uz domaću kafu dobiti lokum, cigaru i šibice.

Lutvina kahva

Turistički voz Ćiro

Ukoliko niste ljubitelj šetnje po gradu, da biste se upoznali sa znamentiostima Travnika, u ljetnim mjesecima iskoristite turistički voz Ćiro.

Vozić posjeduje audioopremu putem koje na više stranih jezika opisuje mjesta kraj kojih prolazite: Plava voda, Stari grad, Zavičajni muzej, Šarena džamija, čaršija i ponovo se vraća do Plave vode.

Šta i gdje jesti u Travniku

Gastro ponuda u Travniku je vrlo bogata, specifična i nevjerovatno ukusna.

Govoriti o Travniku, a ne govoriti o travničkim ćevapima i travničkom siru bi bilo nezamislivo.

Bosna i Hercegovina je poznata po ćevapima, ali vrsni poznavaoci gastro ponude ovih prostora izdvajaju četiri vrste ćevape, između ostalog i travničke ćevape.

Prave se od jagnjetine, ovčetine, teletine i junetine, a poslužuju u piticama uz luk i jogurt. Savršenstvo.

Preporuka je da se ćevapima poslužite u ćevabdžinicama „Kod Harija“ ili „Bajra“. Provjereno najbolja mjesta.

Travnicki cevap - sta jesti u Travniku

Travnički ili Vlašićki sir ima karakterističan, vrlo prepoznatljiv ukus i smatra se jednim od najboljih bijelih sireva u surutki.

Pravi se od mlijeka dobijenog od ovaca koje borave na planini Vlašić. Karakteristično za njega je da se pravi od svježeg mlijeka, na planini u katunima i da baš tu zri 2-3 mjeseca.

U poslednje vrijeme se često može pronaći i dobijen od kravljeg mlijeka, za one kojima ne odgovara aroma ovčijeg mlijeka.

Vlasicki sir - sta jesti u Travniku

Vlašićki sir i druga ukusna jela iz domaće i kontinentalne kuhinje isprobajte u Vlašićkoj kući u Turbetu, nedaleko od Travnika.

Autentičan bosanski ambijent sa raskošnom ponudom jela prihvatljivih cijena dopustiće vam da okusite raznoliku gastro ponudu Travnika.

Nemojte zaboraviti isprobati neki od karakterističnih slasnih kolača ovih prostora: kadaif, baklavu, rahvaniju i kolač sa jabukama.

Na poslijetku, kada krenete kući, ponesite neki suvenir u vidu sudžuke, sušene teletine, vlašićkog sira ili drugih mliječnih proizvoda.

Preporuka nije sponzorisana, već isključivo temeljena na ličnom iskustvu.

U koji drugi grad bi vas dobra trpeza mogla odvesti pročitajte u našoj priči “Najbolja jela u Bosni i Hercegovini”.

Vlasicka kuca u Turbetu

Kako bi se mogla završiti priča o Travniku, ako ne riječima Ive Andrića ispisanim u romanu „Travnička hronika“:

U toj uskoj dolini kojom po dnu protiče Lašva, a sa strane je šaraju vrela, jazovi i potoci, punoj vlage i promaje, gotovo nigdje nema prava puta ni ravna mjesta, koliko da čovjek nogu metne slobodno i bezbrižno. Sve strmo i neujednačeno, izukrštano i isprepleteno, povezano ili isprekidano privatnim putevima, ogradama, čikmama, baštama i kapidžicima, grobljima ili bogomoljama. Tu, na vodi, tajanstvenoj, nestalnoj i moćnoj stihiji, rađaju se i umiru naraštaji Travničana.

Obavezno posjetite Travnik i vidjećete da ćete uživati kao i mi.

Ako imate još neko zanimljivo mjesto koje bi se moralo naći na spisku “šta posjetiti u Travniku”, molimo vas pišite u komentarima.

Iz Travnika putovanje nastavite ka vodopadima Ilomske, prirodnim draguljima na Vlašiću. Prepustite se čarima netaknute prirode.

Ako ste ljubitelj etno sela, a pogotovo onih koji pružaju uslugu na najvišem nivou, obavezno svratite u Etno selo Čardaci. Blizu je, udaljen je samo 15 km od Travnika.

obavezno pogledajte

8 komentara

Kao Cokolada 15/01/2022 - 00:52

Svaki put se obradujem kad dobijem mail da je novi tekst o putovanjima za 5 na blogu…
Ovaj putopis o Travniku je zaista odličan. Samo nastavite!
I imam prijedlog, napravite vodič o tvrdjavama srednjovjekovne Bosne, kad ste ih već puno obišli.
Čitala sam da ima preko 270 na teritoriji BiH, odnosno preko 300 uključivši i teritorij današnje Hrvatske a koja je nekad ulazila u Bosansko kraljevstvo. Dobar dio je u ostacima i zapušten, ali ima i onih koje su poput travničke tvrdjave zaista u odličnom stanju.
Putujte i dalje i pišite…

Odgovorite
Cica 16/01/2022 - 17:16

Hvala puno na riječima hvale i podrške. Znače, priznajemo.
Iskreno, zvuči mnogo primamljiv tvoj prijedlog oko vodiča o tvrđavama srednjovjekovne Bosne. Moglo bi se izabrati par uređenih i pristupačnih za sve posjetioce. Treba govoriti o mjestima koja su od velikog istorijskog značaja, ali koja i svojom ljepotom privlače posjetioce. Malo se o njima zna, s obzirom na njihovu vrijednost.
Hvala još jednom. Čitamo se, dopisujemo i razmjenjujemo ideje i u narednom periodu.

Odgovorite
Đenan 02/06/2022 - 08:12

Jedno iskreno i veliko HVALA. Vlasnik sam malog umjetničkog obrta i radnje ispod Šarene džamije i oduševljen sam vašim tekstom o mom Travniku. Čuveni Youtuber iz Poljske, Robert Maklovitz je napravio odličan video o Travniku i preporučujem da pogledate, čovjek jednostavno zna svoj posao i uživancija je gledati ga. Sve više gostiju iz Poljske nam dolazi upravo zbog njega, ali vaš tekst je čista emocija…hvala još jednom.

Odgovorite
Cica 02/06/2022 - 22:22

Da budem iskrena, nisam gledala video, ali ću ga obavezno pogledati. Vjerujem da će i naša priča dovesti mnoge goste u Travnik. Sad imaju dobar vodič, pa jednostavno mogu da se snađu.
Nas je Travnik oduševio, probudio je posebnu emociju u nama i drago mi je da se to osjeti i u našoj priči. Travnik je vrijedan svake pažnje. Posebno ga uzdižu njegovi stanovnici. Njihovu gostoljubivost rijetko gdje možete osjetiti. Svaka čast na tome.
Hvala Vam Đenane na lijepim riječima. Vidimo se sigurno u Travniku. To je grad u koji se rado svraća više puta.

Odgovorite
Jakov 15/02/2024 - 22:57

Stižem u Travnik 20.02., hvala vam puno za sve informacije, proći ćemo sve što ste naveli. Ako netko čita pa da mi da informacije radi li punjač za el.vozila u Elektroprivreda BIH. Hvala

Odgovorite
Cica 18/02/2024 - 10:10

Pozdrav Jakove, dobrodošli u BiH. Drago mi je da smo Vam pružili korisne informacije. Što se tiče punjača za električna vozila u Elektroprivredi BiH, možete li reći u kom konkretno gradu Vas zanima pa ćemo probati doći do korisnih informacija.

Odgovorite
Cecile Bartok 20/10/2022 - 08:13

Na putu za more, za Dalmaciju, a put od Beograda je dug, zaustavili smo se da prenocimo u Travniku. Sve sto je napisano u ovom tekstu doziveli smo na isti nacin. Pre svega iznenadjeni skladom i humanom organizacijom grada. Ona se ogleda nee samo u arhitektur, uredjenju tvrdjave, uzeg gradskog jezgra sa carsijom, ali i posebno gostoljubivim stanovnicima ovog gradica. U njima se vidi dostojanstvo, mirnoca, u svakom pokretu, na ulici uvek svecano i pazljivo obuceni za izlazak medju ljude, sa kretnjama bez zurbe i natenane, a opet maksimalno usluzni, sa puno strpljenja da cuju i objasne prolazniku sve sto mogu. Filozofoja zivota starog vremena ovde je opstala i otkrivamo je kao raritet u danasnjem freneticnom dobu.

Odgovorite
Cica 25/10/2022 - 18:29

Tačno ste osjetili dušu Travnika, a u njoj je njegova najveća ljepota.

Odgovorite

Ostavite komentar