Zlatibor je lokacija koja se u Srbiji mora posjetiti. Zadovoljava zahtjeve svih putnika i onih koji vole starine, izučavati tradiciju, izolovati se u netaknutoj prirodi, istraživati prirodne fenomene, do onih koji vole luksuzna mjesta, savremene sadržaje, tematske parkove. I za ljubitelje adrenalina i sladokusce, odmor na Zlatiboru je pravi izbor. Pišemo vam šta raditi na Zlatiboru za vikend, kao i šta i gdje jesti na Zlatiboru, vjerujem da ćete se raznolikošću i kvalitetom sadržaja pozitivno iznenaditi.
Akcenat je na predstavljanju atrakcija koje su u krugu od 20-ak km od turističkog centra Zlatibora.
Sve lokacije su navođene prema teritorijalnoj blizini, kako biste eventalno naš plan mogli prilagoditi svojim uslovima.
Pišemo vam šta posjetiti na Zlatiboru za vikend, eventualno produženi vikend, ako želite malo sporijim tempom da uživate u destinacijama.
Najbolji plan šta vidjeti sa djecom na Zlatiboru za 3 dana samo pratite i bićete zadovoljni i vi i djeca, garantujemo:
PRVI DAN: Stopića pećina (jedna od najpoznatijih pećina u Srbiji), Muzej staro selo Sirogojno (muzej na otvorenom, selo sa kraja 19. i početka 20. vijeka), vodopad Gostilje (jedan od najljepših vodopada u Srbiji);
DRUGI DAN: vožnja Gold Gondolom Zlatibor (najdužom panoramskom gondolom na svijetu), Dino park (povratak u doba jure i savršena zabava za djecu), šetnja do spomenika na Šumatnom brdu (lagana šetnja do podsjetnika na hrabrost Zlatiboraca i prekrasnog vidikovca);
TREĆI DAN: El Paso City (kaubojski i indijanski grad uz zlatiborski zaseok), crkva brvnara iz 19. vijeka u Dobroselici i Prerast Dobroselica (šesti najveći kameni most u Srbiji).
Plan je sačinjen na osnovu ličnog iskustva, a naši drugari su svjedoci da je raspored savršen.
U putopisu vam pišemo i gdje i šta jesti na Zlatiboru, te šta vas očekuje u naselju Zlatibor.
Stopića pećina (čuvar unikatnih prirodnih blaga)
Stopića pećina je jedna od najpoznatijih i najljepših pećina Srbije. Ali, sa razlogom. Potpuno je atipična i krije neke specifičnosti koje smo imali priliku samo u njoj da vidimo.
Prepoznatljiva i zanimljiva je po gigantskom ulazu, pećinskom vodopadu „Izvor života“ od 9,44 m, siparskoj kupi „Pseće groblje“ sa mumificiranim psima i bigrenim kadama nanizanim jednim iznad drugih koje često u kaskadama prave slapove.
Rekoh vam da je jedinstvena. Priznajte da vas je zaintrigirala.
Stopića pećina se nalazi u zaseoku Stopići, između sela Rožanstva i Trnave, na samo 19 km od turističkog centra Zlatibora.
Auto možete parkirati nadomak pećine i uslugu parkiranja ćete platiti 70 dinara.
Očekuje vas zanimljiva uređena stazica koja stepenicama vodi do samog ulaza.
Na prvi pogled će vam se Stopića pećina dopasti sa svojim impozantnim ulazom, drugim po veličini u Srbiji. Zamislite širinu ulaza između 30-40 metara sa visinom od 18 m. Pravi gigant.
Počnite da uživate, pred vama je 400 m uređene staze od ukupne dužine od 1691 m.
Dijeli se na pet cjelina: Svijetlu dvoranu, Tamnu dvoranu, Salu sa kadama, Kanal sa kadama i Riječni kanal. Tim redom ih obilazite.
Već u prvoj dvorani, Svijetloj dvorani, dočekuje vas jedan od prepoznatljivih simbola Stopića pećine. Dvorana je svijetla, što joj samo ime govori, pa ćete vrlo lako sa lijeve strane uočiti sipar. Doseže čak do 8 metara visine.
Prilikom istraživanja 1984. godine na ovom mjestu je pronađeno čak 6 mumificiranih ostataka pasa, po kojima gomila i dobija naziv „Pseće groblje“.
Idete dalje, uz Trnavski potok, koji je i zaslužan za Stopića pećinu. Klesao je godinama.
Bićete svjedoci stare i nove staze. Kažu da je potok 5 puta mijenjao tok.
Stižete u Tamnu dvoranu. Lako prepoznatljiva. Nema tračka dnevne svjetlosti. U njoj je Stopića pećina najviša, čak 25,5 metara.
Taman kada se naviknete na žubor potoka i vlažnost pećine ispred vas se ukaže mnoštvo bigrenih kada. Stigli ste u Salu sa kadama.
Zauzele su kompletnu padinu. Nanizane su jedna iznad druge. Ni to im nije bilo dovoljno, pa su se poprilično i u širinu načičkale. Podsjećaju na ogromnu čipku. Od dna ka vrhu idu od manjih ka većim.
Bili smo u mnogo pećina, ali nešto slično zaista nismo vidjeli.
U periodu velikih padavina ili topljenja snijega, voda se preliva iz jedne kade u drugu, pa podsjeća na slapove.
Stepenicama smo u nastavku stigli u Kanal sa kadama. Kade su ogromne površine. Stropovi se na njima ogledaju. S obzirom da smo je posjetili u proljeće, svjedočili smo prelivanju vode preko zidova kada sačinjenih od kristaliziranog vapnenca, odnosno traventina. Spektakularno.
Za kraj stižemo na platformu koja nam pruža uvid u najdublju kadu, duboku čak 7,2 m, a u nju uranja stalaktit dug 6.5 m. Divan završetak jednog kraka pećinske staze.
Vrativši se do riječnog toka i prateći ga, stižemo do Izvora života, još jednog od simbola Stopića pećine, pećinskog vodopada visokog skoro 9,5 m. Morate doživjeti ovu silinu i ljepotu vode, te zaglušujući zvuk koji ona proizvodi.
Posmatraćete ga dugo. Uživaćete. Čudićete se. A onda će vas privući da stazicom duž Riječnog toka krenete iznad Izvora života.
Nevjerovatno iskustvo.
I eto vas, stižete do Sale sa bigrenim loncima.
Trnavski potok se pokazuje u nekom drugom elementu. Razigraniji je. Pravi mnoštvo vrtloga. Predstava za dušu i oči.
Prekrasna je Stopića pećina i njena posjeta se mora naći na spisku „šta raditi na Zlatiboru“.
Ako vas svojim prisustvom počaste slijepi miševi ili bijeli riječni rakovi, molim vas da nam javite. Ako ste velike sreće, možda vas iznenadi i karakterističan pauk sa svojim tankim nogicama koji izlazi samo u određeno doba godine.
Za detaljnije informacije o radnom vremenu i cijenama ulaznica u Stopića pećinu kliknite i sve će vam se prikazati. Cijene su simbolične za zadovoljstvo koje dobijete.
Muzej Staro selo u Sirogojnu
Naziv Staro selo nije samo „kliše“, već vi zaista boravite u starom selu sa kraja 19. i početka 20. vijeka u Sirogojnu.
Muzej na otvorenom u pravom smislu te riječi.
Preko livade, kraj crkve, pa kroz šumicu stižete u neka davna vremena. Vrijeme je ovdje stalo. Ispred vas je autentično selo staro skoro 150 godina.
Sve je tu, karakteristične drvene kućice sa okućnicom. Preko puta su privredni objekti. Kao i u svakom selu, tu je škola, crkva.
Zakoračite u prošlost.
Otvaramo kapiju jednog od dva predstavljena domaćinstva i ulazimo u „glavnu kuću“.
Jedina je u kojoj se vatra ložila. Kao nekad: zemljani pod, ognjište, grnčarija, klupe za odmoriti i uživati u nekadašnjoj svakodnevici. Na tavanu se meso suši, na drugom kraju pletiva. Tu je i sobičak za spavanje gostiju i najstarijih članova porodice.
Malo se mora „posjediti“. Ognjište je bilo centralno mjesto okupljanja, pa zašto da ne održavamo duh starih vremena.
Opazite i dvoja vrata na kući, „istočna“ (velika) na koja ulazi sve što je lijepo. Unosi se badnjak, slavski kolač, uvodi mlada, ulaze gosti. Kuća se i čistila od istočnih ka zapadnim vratima. Na zapadna je izlazilo sve ružno. Iznosilo se smeće, žeravica, mrtvac.
Mnogo se toga ima za naučiti u Muzeju Staro selo Sirogojno, od načina gradnje, organizacije domaćinstva, do hijerarhijske postavke članova porodice koja je nekada brojila i do 50 osoba iz tri i više generacija.
Kao da smo se teleportovali u davna vremena.
U stambenom ograđenom dijelu zavirujemo u vajate, kuće za mlade bračne parove.
Optrčali smo i oko mljekare (za čuvanje mlijeka i pravljenje sira), pekare (za pečenje hljeba), kokošara, ambara i salaša (za čuvanje pšenice i kukuruza).
U ljetnom periodu će vas u objektima dočekati domaćini koji predstavljaju stare zanate i pričaju vam o davnim vremenima.
Toliko je sve vjerodstojno prikazano da zaista možete da se uživite u ta vremena i slažete kockice kako se tada život odvijao.
Kućice su prenešene u Muzej Staro selo Sirogojno u izvornom obliku, prostorno raspoređene kako su zaista bile u domaćinstvima. Prepune su eksponata i omogućeno je da istinski udahnete život iz 19. i početka 20. vijeka.
I kod djece se probudi znatiželja. Raspituju se u privrednom dijelu domaćinstva za šta je služila bačvara (za sazrijevanje i čuvanje vina i rakije), koš (za čuvanje kukuruza), staja (za stoku), kovačka radionica…
Ogroman je ovo kompleks. Sastoji se od 47 objekata raspoređenih na 5 hektara. Iako vam zvuči isuviše veliko i nedostižno za obići, ponese vas atmosfera Sirogojna, razletite se, sve vas interesuje i sve stižete vidjeti. Ne brinite.
Muzej je mislio i na umorne savremene putnike. U jednom dijelu Starog sela su kućice preuređene za modernog putnika. Smještaj, restoran, suvenirnica, edukativne prostorije, sve je tu. Ušuškano, uklopljeno i na prvi pogled neuočljivo.
Restoran je rustikalan, ljudskom toplinom ispunjen i sa pregršt domaćih specijaliteta u ponudi: sir, kajmak, pršut, heljdopita, komplet lepinje, travarica i druge tradicionalne đakonije.
A sok istinski domaći, dječiji brkovi su dokaz.
A što je domaćin ljubazan?! Kapa dole! To je taj zlatiborski duh gostoprimstva i srdačnosti.
Mnogima je Sirgojno poznato po sirogojnskim džemperima. Modna dizajnerica Dobrila Vasiljević Smiljanić realizovala je ideju izrade prepoznatljivog pletiva sa uzorcima zlatiborskih livada i pašnjaka. 80-ih godina prošlog vijeka sirogojnski dizajn je postao pravi modni hit u većim gradovima bivše Jugoslavije, a zatim je osvajao mnoge svjetske modne centre.
Džempere zlatiborskih motiva nosile su Jovanka Broz, kraljica Elizabeta II, prva dama Nancy Reagan, Liv Ullmann i mnogi drugi.
Legendarni francuski modni kreator, Pjer Karden je tražio da mu se u Pariz donese 30 odjevnih eksponata iz Sirogojna. Izabrao je 18 uzoraka, za njih dao „nepristojnu“ ponudio i tražio da se na njima navede njegovo ime.
Dobrila Vasiljević Smiljanić je ovu ponudu bez razmišljanja odbila, jer nije željela da umanji ugled i reputaciju koju je sirogojnski džemper već stekao.
I sad u selu možete da vidite vrijedne domaćice koje dok pletu, prodaju svoje ručno pletene džempere sa prepoznatljivim sirogojnskim uzorkom.
Savršen suvenir.
Cijene ulaznica i radno vrijeme pogledajte na zvaničnom sajtu Muzeja Starog sela Sirogojna.
Cijene su zaista simbolične. Uzmite u obzir da je porodična ulaznica 500,00 dinara.
Vodopad Gostilje (jedan od najljepših vodopada Srbije)
Pri posjeti planine svi tragamo za oazom mira i uživanju u netaknutim prirodnim blagodatima. Baš iz tih razloga je bitno u odgovoru na pitanje „šta raditi na Zlatiboru“ navesti i Gostiljski vodopad.
Ušuškan u selu Gostilje, u prekrasnom zelenom okruženju, vodopad će vas privući svojim bogatstvom vode i njegovim šumom, gracioznim padom i slapovima koji se nadovezuju jedan na drugi čini mi se u nedogled.
Uređenom stazicom šetate tik uz vodu. Spuštate se od vodopada pa sve od slapa do slapa, do same rijeke.
Prvo vas dočeka zvijezda okruženja, Gostiljski vodopad. Sa svojih 22 m visine spada u jedan od najviših u Srbiji.
Zaista je prekrasan. Ne znam da li me više oduševio kada sam ga posmatrala sa visine ili kada sam mu se približila tik ispred nosa. Zelena mahovina koja ga okružuje još više dočarava njegovu ljepotu i predstavlja ga kao zvijezdu mjesta.
A onda krenete dalje stazom niz slapove. Lelujate. Nosi vas njihova ljepota. Svaki sljedeći slap vam se čini sve ljepši. A i oni razigrani, teku na sve strane. Prolaze pored vas, ispod vašeg mostića. Obilaze neke prepreke, razdvajaju se, pa se opet sastaju.
Oduševila me vodena igrarija u Gostilju, od vodopada, pa nadalje.
Uz stazu postavljene klupice, sve u duhu što većeg uživanja.
Tu je i za djecu igralište.
Čini mi se da smo mu malo vremena posvetili. Ovdje bi se cijeli jedan dan mogao provesti.
U blizini je restoran Gostiljska vrela. Kažu da priprema ukusnu pastrmku iz svog uzgajališta. Nama je to ostalo za drugi put, a vi javite kako se vama čini.
Ulaznice su simbolične: odrasli (200 dinara), djeca od 6-14 godina (100 dinara) i mlađi od 6 godina besplatno.
Radno vrijeme ljetno je od 09-20 časova, a zimsko od 09-16 časova.
Obavezno ga posjetite. Nije ni daleko, samo 25 km od centra Zlatibora.
Gold gondola Zlatibor (najduža panoramska gondola na svijetu)
Zlatibor je prepoznat kao jedna od poželjnijih destinacija za odmor. Samim tim je i svoju ponudu proširivao i prilagođavao potrebama posjetioca, te je tako izgrađena i najduža panoramska gondola na svijetu.
Gold gondola Zlatibor pruža nevjerovatan pogled na zlatiborske pašnjake, borovu šumu, Ribničko jezero, naselje Zlatibor. Posmatrajte Zlatibor iz ptičije perspektive.
Za samo 25 minuta prelazite 9 km dugu trasu sa Kraljevog trga iz naselja Zlatibor do najvišeg vrha Zlatibora – Tornika (1496 mnv).
Do Tornika možete stići i obilježenom planinarskom stazom, ali je uspon zahtjevan i ne preporučuje se neiskusnim planinarima.
Na vrhu pogled, kafić i Avantura park. Spremite se za zip line, tubing stazu, mini golf, bob na šinama. Bolje rečeno, neka se djeca pripreme za zabavu na vrhu.
Kažu da je pogled sa Tornika nestvaran na Durmitor, Jahorinu, Taru, Ribničko jezero, vrhove Čigotu i Murtenicu, te sela Dobroselicu, Jablanicu… Nas su zahvatile nepovoljne vremenske prilike, pa nismo u tome mogli uživati. Javite nam kako izgleda.
Pod najvećim utiskom smo bili prilikom prelaska žičarom iznad Ribničkog jezera. Prizor od koga bukvalno zastaje dah. Nestvarno.
Toliko nas je jezero oduševilo da smo ga u povratku morali posjetiti. Izašli smo na gondolskoj međustanici, napravili predah i uživali u prekrasnoj prirodi.
Za gurmane je osmišljen poseban paket pri prevozu Gondolom, branč u vazduhu, pri čemu ćete uživati i u zlatiborskim specijalitetima.
Za romantičare je tu posebna kabina sa ljubavnim motivima.
Cijene vožnje Gondolom pogledajte na zvaničnom sajtu Gold Gondole Zlatibor. Napominjemo da karta važi za vožnju u oba smjera. Čuvajte je do povratka.
Važno: vožnja Gondolom nije toliko strašna ni za osobe koje se boje visine. Bilo nas je i takvih, ali je ipak uživanje bilo više u fokusu.
Spomenik na Šumatnom brdu
Zlatibor je bogat vidikovcima sa kojih se pruža neprikosnoven pogled na zlatiborske blagodati.
Vrh Tornik je svakako najpoznatiji, ali ne treba preskočiti ni vidikovac Gradina, ni vidikovac Obadovo brdo.
S obzirom da vam pišemo o tome „šta raditi na Zlatiboru za vikend“, te da nam je glavni cilj da vam damo realan spisak lokacija koje možete posjetiti za vikend (ili produženi vikend), od svih vidikovaca, pored Tornika, izdvajamo vam odlazak do spomenika na Šumatnom brdu.
Spomenik na Šumatnom brdu je pravi predstavnik zlatiborskog kraja. Upoznaćete istoriju, prirodnu ljepotu i hrabrost njenih stanovnika.
Spomenik visok 10 m postavljen je na mjestu gdje je 1941. godine pogubljeno 150 hrabrih partizana koji su se borili protiv nečovječnosti. Uklesani stihovi Vaska Pope: „Ne dam ovo sunce u očima, ne dam ovo hleba na dlanu“ dočaraće vam snažnu volju, predanost i požrtvovanost stradalnika.
Staza do spomenika na Šumatnom brdo je osvijetljena i uređena. Betonska staza duga 2 km vodi od centra naselja Zlatibor do samog spomenika. Potrebno vam je 30 minuta prosječne brzine za dolazak.
Lagan uspon je sasvim dovoljan da se malo rekreirate dok uživate u zelenilu Zlatibora.
A kod spomenika na sve strane pogled kakav niste mogli ni zamisliti. Tu su i ležaljke da možete da uživate koliko vam duša želi.
Morate se uputiti do Šumatnog brda. Osjetite prostranstvo, pirkanje vjetra, valovita brda sa pašnjacima i borovima. Ovo je Zlatibor.
Dino park Zlatibor (obavezna zabava za djecu)
Ako idete sa djecom na odmor na Zlatibor, onda obavezno na spisak „šta raditi na Zlatiboru“ morate staviti Dino park. Visoko ga kotirajte.
Park je ušuškan u šumi, uz njegovo jezero. Samo pazite, uz stazu, u prirodi su se uklopile replike dinosaurusa, čak njih 20-ak. Djeluju moćno, odvažno i veoma vjerodostojno.
Nerijetko ćete se uplašiti kada se pogledom suočite sa njima, a oni mrdaju glavom, repom, rukama, cijelim tijelom i uz sve to ispuštaju svoje krike.
I ono što nas je posebno oduševilo, ne radi se samo o malim dinosaurusima, neki od njih su istinski giganti.
Mi ne znamo da postoji bolji dino park u okolini.
Osim što se možete upoznati sa njihovim izgledom i oglašavanjem, putem informativnih tabli naučićete mnogo toga o svakoj pojedinačnoj vrsti.
Čak u Dino dječijem selu imate mogućnost pomoću četkica u pijesku da vršite otkopavanje skeleta dinosaurusa. Pri tome učite kakva im je čeljust bila, za šta im je služio rep, koje stvarne veličine su bili, gdje su živjeli i čime su se hranili.
S obzirom da djeca vole interaktivnost, u parku postoje dinosaurusi koje možete jahati i fotografisati se sa njima.
Dino park Zlatibor je ostvarenje svih dječijih želja. Zabavi nema kraja i možete unutar njega biti cijeli jedan dan.
Prepun je dodatnih aktivnosti za djecu, od adrenalinskog parka, zip line-a, tubing staza, vještačke stijene, trambolina. Tu su još i zabave tipa 12D bioskopa, pikada, mini golfa… Uostalom na fotografiji imate kompletan pregled zabavnih aktivnosti sa pripadajućim cijenama.
Dragi roditelji, spremite se.
I, ni to nije sve. Dino park posjeduju mini zoo vrt sa jelenima, kozama i vijetnamskim svinjama. Dozvoljavaju im i da ih hranite.
Djeci se svidjelo i Dino dječije selo gdje su preuzeli ulogu odraslih. U kućicama su se igrali đaka i učitelja, poštara, doktora…
A za nas dragi roditelji, tu su poslastičarnica i picerija. Opustite se i uživajte u bašti. Nećete se lako izvući. Vjerujte nam na riječ.
O cijenama ulaznica informišite se na zvaničnom sajtu Dino parka Zlatibor. Imaju porodične pakete.
Dobroselica (Zlatibor u malom)
Kada bi me neko pitao da navedem samo jedno mjesto koje bi predstavilo Zlatibor, to bi bila Dobroselica. Udaljena je samo 19 km od turističkog centra Zlatibora.
Mirno seoce sa razbacanim malim kućicama i drvenim kolibama ograđenih tarabama. A okolo, talasasta zelena brda, visoki borovi, pašnjaci prepuni cvijeća jarkih boja. A kada se samo malo uvučete u njih, ošamute vas intenzivni mirisi prirode i cvrkut bezbrižnih ptica. Zlatibor kakvog ja volim.
A ljudi? Po njima je selo i dobilo ime.
Prema legendi je car Dušan pri povratku sa ratnog pohoda bio veoma srdačno i domaćinski dočekan. Na pitanje kako selo nosi ime, dobio je neočekivan odgovor „Zloselica“. Nije priličilo da tako dobri ljudi žive u selu takvog naziva.
Kumovao je imenu Dobroselica, jer ono to i zaslužuje.
Da li ste znali da je Dobroselica pored Mokre gore jedno od najpoznatijih filmskih sela u Srbiji? Pogledajte filmove Original falsifikata, Crni bombarder i Život je čudo. Možda vam prikažu neke poznate kutke sela, jer su neke od scene baš ovdje snimane.
Crkva brvnara u Dobroselici
U centru malena crkva brvnara posvećena proroku Iliji. Savršeno održavana. Mami da se uđe u dvorište, pa u crkvu, pa i da se na zvono pozvoni.
Kažu da je na ovom mjestu osvanula kada su je zaprežnim kolima za jednu noć prenijeli sa susjednog brda, Crkvine. Turci su tu noć harali selima i palili sve pred sobom.
Zapaljena je 1806. godine, pa na istim temeljima ponovo izgrađena 1821. godine. Prema starom dobrom običaju na gredi joj je zapisana godina gradnje.
Sa velikim poštovanjem ulazimo u njene odaje.
Morate sami otključati vrata.
Pripazite samo, ključ se ubacuje naopačke i okreće u suprotnom smjeru od uobičajenog.
Sagnite glavu pri prolasku kroz ulaz.
Jeste li znali da su vrata na crkvama brvnarama namjerno niska kako Turci ne bi uvodili stoku i skrnavili crkvu.
Ne znam da li sam u ljepšoj crkvi brvnari bila. Kao da je rađena u baroknom stilu, a u stvari samo su joj unutrašnje daske ofarbane i na njih postavljene ikone Bogorodice i Hrista.
Zadržaćete se unutra, garantujem vam. Pruža neki spokoj.
Prerast u Dobroselici (Točkovička pećina, Šupljica ili Ječmenska pećina)
Ljubitelji velelepnih prirodnih čuda će se oduševiti Dobroselicom. U svojim njedrima krije jedan od šest najvećih prerasta u Srbiji. Poznat je kao Točkovička pećina, Šupljica ili Ječmenska pećina.
Od centra sela do samog ulaza u pećinski otvor vodi jedan kilometar dobrog, uskog asfaltnog puta.
Čim stignete impresioniraće vas kameni most sa svojom velelepnošću.
Pred vama se prikaže grandiozan otvor od 15 m visine. Bljesne pred vama ljepota tunela od 50 m. Gubite se u unutrašnjosti ovog gorostasa.
Lutate pogledom po pećinskom stropu. Privlači vas drugi kraj kamenog mosta. Pentrali biste se po oronulom kamenju, pa se popeli do samog vrha da je pokušate u jednom pogledu sagledati.
Dok se vi presaberete, djeca već skakuću po kamenju nasumice razbacanom po potočiću.
Izmaknete se na drugi kraj, pa se oduševljavate unutrašnjosti, drveću na samom Prerastu, skrivenim golubovima u šupljinama pećine. A sve to dočarava žubor potočića koji je godinama tesao pećinu.
Prekrasan je ovaj Zlatibor.
El Paso City (u svijetu kauboja, Indijanaca i opanaka)
Dobroselica krije još jedno unikatno atipično mjesto za zlatiborski kraj, El Paso City, gradić kauboja, Indijanaca i opanaka.
Malo je reći da me ovaj srpsko-američki grad oduševio. Za njega bi moglo važiti pravilo svjetsko, a naše.
Vraćate se u 19. vijek.
Na jednoj strani potočića američki grad na Divljem zapadu. Toliko je autentično napravljen da se zaboravite gdje ste.
Klasična ulica iz vestern filmova.
U oči vam prvo upadaju hotel i salon. Ispred je parkirana kočija koja se često koristila za prevoz pošte. Vezani konji, burad i po neki otkinuti točak služe samo da dočaraju atmosferu.
Sve vrijeme samo čekate da se zapuca, jer 19. je vijek, a vi na Divljem zapadu.
Nižu se dalje banka, pošta, berbernica, doktorska ordinacija sa apotekom. Neizostavan dio je šerifova kancelarija i odmah do nje zatvor. Sve je vrlo originalno predstavljeno sa mnoštvom autentičnih eksponata.
A na trgu vješala?! Kažemo vam da je sve u originalu.
Da bi se živjelo u potpunosti u stilu Džon Vejna ili Stivena Mekvina bilo bi dobro okusiti čari života u karavanima, bar na kratko. Bilo bi dobro prespavati u njima. Da, i to je moguće. Pretvoreni su u smještajne jedinice. Mnogo moćno izgledaju.
Kauboj nije kauboj, ako u toj priči nema Indijanaca. Složićete se.
Nikada bliže kaubojskom gradu smjestilo se indijansko selo „Sitting Bull“ (bik koji sjedi).
Indijanski šatori, logorska vatra u sredini, konji koji odmaraju i poglavica koji sve nadgleda.
I na naše opšte iznenađenje i indijanski šatori se iznajmljuju za smještaj. Fenomenalno. Mogu misliti kakva su ovdje jutra i večeri.
A odmah preko potočića srpsko selo iz 19. vijeka. U centru crkva. Tu je i vodenica sa jezercetom u kome se uzgajaju pastrmke.
Red drvenih tradicionalnih kuća od domaćih materijala. Svaka posvećena jednom od velikana: Novaku Đokoviću, Milevi Marić Ajnštajn, Vuku Karadžiću, Emiru Kusturici, Desanki Maksimović…
Iako će vas privući kućice da zavirite u njih i otkrijete kakvu li toplinu smještaja skrivaju, nemojte. One se iznajmljuju za smještaj. Ne uznemiravajte goste. A tako rado bih baš ovdje prespavala.
I kada sve obiđete, ne ide vam se iz ove specifične kombinacije grada.
Isprobajte u restoranu tradicionalna srpska jela, ali i takose, slatko-ljuta krilca. Okušajte se u rodeu, bacanju sjekire, potkovica. Zavirite u parnu lokomotivu Elza iz 1960. godine. Djecu pustite na igralište ili tubing stazu. Sadržaja zaista ima za svakoga.
Za kraj kupite neki kaubojski šešir ili pištolj i u stilu Džon Vejna nastavite sa istraživanjem zlatiborskih čari.
Mi ćemo se vratiti, sigurni smo. Moramo isprobati ove unikatne autentične smještajne jedinice, a vi El Paso City obavezno stavite na spisak šta posjetiti na Zlatiboru. Nas je oduševio.
Informacije o cijenama i radnom vremenu pogledajte na zvaničnom sajtu El Paso City-ja.
Šta vidjeti u naselju Zlatibor
Zlatibor je još od čuvenih srpskih dinastija Obrenovića i Karađorđevića privlačio svojom ljepotom posjetioce.
Pitoma priroda i njena čuda, gostoljubiv narod, ukusna i neodoljiva trpeza su samo jedan od razloga zašto se Zlatibor izborio za jednu od najpoželjnijih destinacija za posjetu u Srbiji i regionu.
Samim tim se Zlatibor sve više izgrađivao. Nekome se ubrzana urbanizacija naselja Zlatibor sviđa, a neko je izraziti protivnik toga. Mišljenja su podijeljena.
Naselje je bukvalno mali gradić u kome možete pronaći sve što vam je potrebno, kao u svakom dobro snabdjevenom gradu, od smještaja u visokospratnicama, luksuznim hotelima, do ekskluzivnih restorana, lanaca poznatijih prodavnica, zabavnog parka za djecu…
U srcu naselja Zlatibor je jezero koje je centralno mjesto okupljanja, naročito u večernjim satima petkom i subotom kada uz šetnjicu oko jezera možete prisustvovati multimedijalnom spektaklu na samom jezeru. Rekosmo vam, pravi mali savremeni gradić.
Nikako nemojte preskočiti posjetiti pijacu u naselju Zlatibor, najbolje mjesto za kupovinu suvenira i za osjetiti duh ovdašnjeg naroda.
Opskrbite se domaćim dobro poznatim zlatiborskim sirom i kajmakom, suhomesnatim proizvodima, medom, voćnim likerima i drugim prerađevinama od voća. Sve više uviđam da mi sve naše suvenire pojedemo.
Šta i gdje jesti na Zlatiboru?
Zlatibor je jedna od destinacija za poželjeti za sve gurmane. Njegovoj trpezi ne možete odoljeti. Uvijek ćete jesti mnogo više nego što ste uopšte mogli i zamisliti i nećete se pokajati niti jedne sekunde.
Ne bih vam znala reći da li će vas trpeza više privući izgledom, mirisom, ukusom ili raznolikošću. Na sve strane hrana miriše i priziva. Neodoljivo je.
Spremaju je po starinskim receptima od domaćih pažljivo uzgajanih namirnica baš sa Zlatibora. Osnova zlatiborske kuhinje je domaća autentična hrana spremana po tradicionalnim receptima prenošenim sa koljena na koljeno.
Iz bogate gastronomske ponude Zlatibora je teško izdvojiti posebna jela, ali ako baš moramo, među 5 najboljih jela koja morate probati na Zlatiboru su zlatiborski sir i kajmak (ne možemo ih razdvojiti), pršut, jagnjetina, komplet lepinja i svadbarski kupus.
Za one koji se do sada nisu susreli sa komplet lepinjom, to je autentičan specijalitet ovog kraja. U pitanju je zapečena lepinja uz dodatak pretopa, jaja i zlatiborskog kajmaka. Savršenstvo ukusa.
Niste bili na Zlatiboru ako se niste izmastili svadbarskim kupusom.
Svadbarski kupus se kuva dugo, lagano u zemljanom loncu. Posuda se podmaže sa svinjskom masti i reda se kiseli kupus, pa red mesa, pa kiseli kupus, pa red mesa… i tako do samog vrha. Za savršen svadbarski kupus kažu da se moraju koristiti tri vrste mesa: suvo, masno i posno. Ne može da vam se ne svidi.
Slijedi pitanje gdje jesti na Zlatiboru?
Nismo isprobali sve restorane, ali znamo sigurno koji će vam se svidjeti i ponudom jela, i cijenama, i ambijentom i gostoljubivosti, Zlatiborski pastuv. Nalazi se u neposrednoj blizini naselja Zlatibor. Kapa dole domaćinima.
Voljeli bismo da smo mi imali ovu informaciju prije same posjete Zlatibora, pa da puno ne lutamo i ne isprobavamo. Baš iz toga razloga vam iz iskustva predlažemo odlično mjesto za uživanje na Zlatiboru.
Sad kad znate šta raditi na Zlatiboru za vikend, šta i gdje jesti, posjetite i susjedna mjesta koja vam nude savršen odmor sa nekim malo drugačijem sadržajem, ali takođe sa savršenom trpezom i srdačnim domaćinim. Vodimo vas na planinu Taru.
Sve informacije pročitajte u našoj priči Vikend na Tari (odmor sa djecom).
