Zanimljivosti o Azerbejdžanu, ima ih mnogo, ali mi vam navodimo samo njih 18 kako biste bolje upoznali, doživjeli i razumjeli Azerbejdžan.
Sigurno ćete se iznenaditi, a i oduševiti, jer mnogo je interesantan ovaj Azerbejdžan.
1. ZEMLJA IZMEĐU DVA KONTINENTA
Azerbejdžan je zemlja bukvalno između dva kontinenta.
Smjestio se na Južnom Kavkazu, uz Kaspijsko jezero, u Aziji, ali odmah uz Evropu. Često steknete utisak da ni i oni sami više ne znaju da li su u Aziji ili Evropi. I upravo ti različiti snažni uticaji i baš taj spoj nespojivog je u njemu iznjedrio najljepšu moguću kombinaciju i najbolju verziju Azerbejdžana.
Graniči on na sjeveru sa Rusijom, čiji uticaj je vidljiv na svakom koraku. Imajte u vidu da je Azerbejdžan od 1920-1991. godine bio dio Sovjetskog Saveza.
Na sjeverozapadu mu je komšijska država Gruzija. Na zapadu graniči sa Jermenijom, sa kojom zbog Nagorno Karabaha i nema baš dobre odnose, o čemu ćemo više u nastavku priče.
Na jugu je Iran, i ono što je posebno zanimljivo je da u Iranu živi više Azera (12-13 miliona), nego u matičnoj državi Azerbejdžanu (9 miliona).
Kada govorimo o Azerbejdžanu, moramo spomenuti i Nahčivansku Autonomnu Republiku, eksklavu Azerbejdžana koja se geografski nalazi unutar prostora Jermenije, a graniči se i sa Iranom i Turskom.
Da li ste znali da Azere zovu i Azerbejdžanskim Turcima?! A nikakvo čudo kada su narod turkijskog porijekla. U Azerbejdžanu se priča azerski jezik, koji je najsličniji turskom jeziku. Pričajući svako svojim jezikom Turci i Azerbjedžanci se vrlo dobro razumiju.
I sigurno smo vam već malo zagolicali maštu, zanimljiv je ovaj Azerbejdžan. Ali, mnogo toga još pišemo i u nastavku.
2. AZERBEJDŽAN JE SEKULARNA ZEMLJA
Azerbejdžan je sekularna zemlja. Iako je 97% stanovništva islamske vjeroispovijesti (od čega 85% šiita), Ustavom je zagarantovana svim građanima sloboda vjeroispovijesti, sve religije su jednake i zabranjena je religijska propaganda. I takav ćete utisak steći i dok putujete Azerbejdžanom.
U Azerbejdžanu ima džamija, ali ne u tolikom broju kao u drugim muslimanskim zemljama. Nećete vidjeti mnogo žena koje nose hidžab.
Vrlo su moderno obučeni, naročito u Bakuu i primijetićete da se u restoranima služi alkohol.
Zanimljivo o Azerbejdžanu je da je Azerbejdžan prva parlamentarna republika sa većinskim muslimanskim stanovništvom (1918. godine) i jedna od prvih muslimanskih zemalja koja je ženama dala pravo glasa (1918. godine).
A zamislite Francuska je pravo glasa ženama dala tek 1944. godine, Italija 1945. godine, Švajcarska 1971. godine…
3. ZEMLJA VATRE
Zanimljivost o Azerbejdžanu se veže i za njegov nadimak „Zemlja vatre“, a sve zbog prirodnih plinskih izvora koji sami gore.
Azerbejdžan ima ogromne rezerve plina i nafte. Bukvalno „leži“ na njima. Plin često spontano izbija na površinu zemlje i zapali se.
U blizini Bakua se nalazi brdo Yanar Dag koje neprestano gori.
Vatra ima veoma važnu ulogu i u religijskom smislu u Azerbejdžanu.
Po zoroastrizmu (drevna perzijska religija) vatra se smatrala svetom, predstavljala je simbol čistoće i božanske istine.
Iako je u Azerbejdžanu većina stanovnika u 7. vijeku prihvatila islam, zoroastrizam i dan danas ima veliki uticaj na azerbejdžansku kulturu.
I dalje im je vatra jedan od najznačajnijih simbola koji se prožima kroz čitavu njihovu kulturu. I i dalje su ostali neki običaj koji se vežu za zoroastrizam. Na Yanar Dagu ćete sigurno primijetiti novčiće, jer oni ukazuju na vjerovanje da se darivanjem vatre očekuje uzvraćena milost i blagostanje.
4. ZOROASTERI
Zoroastrizam je najstarija monoteistička religija koja je bila vrlo rasprostranjena na teritoriji Azerbejdžana.
Na prostoru Centralne Azije i Bliskog Istoka je vijekovima bila dominantna religija sve do dolaska islama u 7. vijeku. Tada je većina stanovništva prihvatila novu vjeru, a manji broj vjernika je izbjegao u Indiju i Pakistan gdje i dan danas poštuje svoju vjeru.
Danas oko 300.000 ljudi vjeruje u proroka Zaratustru, i većina ih živi baš u ovim zemljama, u Indiji i Pakistanu, ali ih ima i u Irani u Tadžikistanu.
I pored toga što je u Azerbejdžanu 97% stanovništa islamske vjeroispovijesti i što je islam prihvaćen još u 7. vijeku, na prostoru Azerbejdžana su se ipak zadržala neka vjerovanja i običaji iz zoroastrizma.
Prije svega, po zoroastrizmu vatra se smatrala svetom, što je i danas vrlo popularno i sveprisutno na svakom koraku.
5. NAFTNA GROZNICA
Zanimljivost o Azerbjedžanu je da je ona i jedna od prvih zemalja u kojoj je započela eksploatacija nafte.
Krajem 19. vijeka su mnogi preduzetnici iz svih dijelova svijeta pohrlili na ovo područje, ne bi li ekploatisali naftu u što većem mogućem obliku. Među njima su bila i braća Nobel, isti oni koji se vežu za Nobelovu nagradu, pa su kao iskusni inženjeri u polju moderne organizacije industrijske proizvodnje uspješno izgradili 12 km dugu cijev od bušotina do transportnih brodova, a potom i prvi naftni tanker Zoroaster koji je bio 56 m dug i mogao je nositi do 240 t nafte.
Zanimljivost o Azerbejdžanu je i da je 1846. godine, u naselju Bibi Heybat, u blizini Bakua, zabilježena prva mehanički bušena bušotina , što je 13 godina prije Drakeove bušotine u SAD-u. Sada se posjeta bušotinama organizuje kao turistička atrakcija.
I tako već krajem 19. vijeka, Baku je bio jedan od najvećih svjetskih centara proizvodnje nafte. U jednom periodu davao je više od polovine svjetske proizvodnje nafte.
U Drugom svjetskom ratu Baku je imao veoma važnu ulogu u Sovjetskom Savezu, davao je 85% nafte za ratnu mašineriju. Pa i Hitler je zbog Bakua umjesto prema Moskvi, krenuo prema jugu, pa se zadržao u Staljingradu.
I upravo je nafta razlog zašto se zemlja tako brzo razvija.
6. PREDSJEDNIK ALIJEV
Alijev je prezime sa kojim se susrećete odmah pri dolasku u Azerbejdžan. Kao prvo, aerodrom u Bakuu nosi naziv Hejdar Alijev, po Ocu nacije, kako kažu Azerbejdžanci.
U svakom gradu postoji ulica koja nosi naziv Hejdar Alijev, jedan od najitrigantnijih arhitektonskih projekata, kulturni centar u Bakuu nosi baš naziv Hejdar Alijev.
Zanimljivo je da preko 60 muzeja i institucija nosi naziv po Alijevu.
Hejdar Alijev je vladao zemljom još od 1960. godine, kao glavni čovjek azerbejdžanske komunističke partije, bio je šef lokalonog KGB-a, da bi 1993. godine postao predsjednik nezavisnog Azerbejdžana. Na mjestu predsjednika je bio do svoje 80. godine, do 2003. godine, kada na mjesto predsjednika dolazi njegov sin Ilham Alijev.
Hejdar Alijeva neki smatraju diktatorom, drugi nacionalnim herojem, a sve zavisi koga pitate. Za vrijeme njegove vladavine osnažena je centralizovana vlast, Azerbejdžan je privukao mnoge strane investitore i otvorio je put izvoza nafte na svjetsko tržište, orjentisao se prema Zapadu uz stabilizaciju odnosa sa Rusijom i izgradio je nacionalni identitet.
Nakon njega na mjesto predsjednika je došao njegov sin, Ilham, čija vladavina je karakteristična po izgradnji kompleksne naftovodne strukture, proevropskoj orjentaciji zemlje i izgradnji Bakua u jedan od najrazvijenijih gradova Centralne Azije.
Vodite računa dok ste u Azerbejdžanu, suzdržite se od suvišnih komentara o porodici Alijev.
7. NAGORNO KARABAH
Nagorno-Karabah, teritorija koja je decenijama razlog sukoba između Jermenije i Azerbejdžana.
Sadašnji status Nagorno-Karabah je da je zemlja koja je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, ali Jermeni taj prostor nazivaju Arcah i smatraju ga svojom istorijskom zemljom.
Rat između Azerbejdžana i Jermenije oko Nagorno-Karabaha je bio u više navrata:
- Nakon Prvog svjetskog rata Jermenija i Azerbejdžan su ratovali oko tri teritorije, između ostalog i oko Karabaha;
- Obje države se pripajaju Sovjetskom Savezu, ali Jermenija ne odustaje od namjere da pridruži sebi teritoriju Nagorno-Karabaha;
- Sukob izbija 1988. godine kada Jermenija u Karabahu sprovodi referendum na kome je izabrano da se ova teritorija pripoji Jermeniji, a Azeri su tom prilikom bojkotovali referendum;
- 1991. godine počinje rat između Azerbejdžana i Jermenije i traje sve do 1994. godine. Tom prilikom su Jermeni protjerani iz Azerbejdžana, a Azeri iz Jermenije i Nagorno- Karabaha;
- I nakon primirja javljaju se povremeni sukobi;
- 2020. godine ponovo započinje rat koji traje sve do 2023. godine, nakon čega Nagorno-Karabah ponovo pripada Azerbejdžanu i sprovodi se protjerivanje Jermena.
Ako ste bili u Jermeniji, a naročito u oblasti Nagorno-Karabahu prije 2023. godine, možete imati problema pri dobijanju vize za Azerbejdžan.
Takođe će vam vodiči prilikom obilaska Bakua pokazati naselja koja su građena za izbjeglice iz Nagorno-Karabaha i pričaće vam o posebnim povlasticama koje su imali Azeri iz ove oblasti, kao i oni koji se vraćaju i naseljevaju područje Nagorno-Karabaha.
8. BAKU ISPOD NIVOA MORA
Zanimljivost o Azerbejdžanu je da je prosječna nadmorska visina Bakua oko 28 metara ispod nivoa mora i baš zbog toga je Baku jedan od najnižih glavnih gradova na svijetu.
Obratite pažnju na sljedeće, kada se popnete na sami vrh Djevojačke kule u Bakuu, koja je visoka 28 m, vi se faktički nalazite „na nuli“, na nivou mora.
9. FUTURISTIČKA ARHITEKTURA
Nakon naftnog buma početkom 2000-ih, ogromni prihodi od energetskog sektora doveli su do velikih investicija u infrastrukturu, u modernizaciju Bakua i nicanje njegovih futurističkih zdanja.
Baku se pretvorio u „Dubai Kavkaza“. Vjerujte da sa razlogom nosi taj epitet.
Na sve strane su velelepna moderna arhitektonska čuda.
Ako bismo morali izdvojiti samo neka od njih, to bi svakako bili Flame Towers, Hejdar Alijev kulturni centar, Baku Crystal Hall i Socar Tower.
I često su baš ova futuristička zdanja razlog zašto se neki odluče posjetiti Azerbejdžan.
10. GROBOVI PERSIJSKIH PJESNIKA, FILOZOFA…
U Azerbejdžanu ćete sigurno primijetiti grobove koji podsjećaju na naše stećke, naročito u Bakuu pored Djevojačke pećine.
Naime, u Azerbejdžanu su cijenjeni profesori, filozofi i pjesnici pokopani u javnim dvorištima, jer prema perzijskim običajima, „učitelji“ su se spremali za vječni počinak na mjestu gdje su širili znanje kako bi se cijelo društvo sjetilo i zahvaljivalo im na naučenom.
Naime, tokom drevnih vremena prošlo je Bakuom mnogo perzijskih filozofa, pa nije ni čudo što su njihovi grobovi uzdižu baš pored Djevojačke kule.
11. ZLATNI ZUBI
U Azerbejdžanu svaki treći čovjek ima barem 1 zlatni zub.
Da, da, dobro ste čuli.
Čim smo saznali za ovu zanimljivost o Azerbejdžanu, počeli smo kao neprimijetno zagledati domaće stanovnike.
Naravno da su zlatni zubi popularniji kod srednje i starije generacije, dok ga mlađe stanovništvo ne praktikuje.
Najviše zlatnih zuba smo vidjeli na pijaci i u taksiju. Oni sigurno popravljaju prosjek.
12. FORMULA 1
Zanimljivosti o Azerbejdžanu nas dovode do Formule 1 u Bakuu, odnosno Baku City Circuit.
Da li ste znali da su Baku i Monako jedini gradovi kroz koje se vozi Formula 1?!
Zanimljivo za Veliku nagradu Azerbejdžana je što dio staze prolazi kroz stari grad Icheri Sheher, koji je pod UNESCO zaštitom, kao i da vozači prolaze kroz jednu od najužih tačaka u cijeloj Formuli 1, ulicu široku samo 7,6 m.
Po mnogo čemu je karakteristična staza u Bakuu i privlači veliki broj ljubitelja Formule 1, a neke od njih su svakako da se na njoj ostvaruje rekordan broj mijenjanja brzina, kažu više i od 70 puta, da je na njoj mnogo preticanja, da je vrlo nepredvidiva trka, te da je u pitanju jedna od najdužih staza, duga je čak 6,003 km i vozi se 51 krug.
Staza ima vrlo brze pravce uz obalu Kaspijskog jezera, ali i uske i tehnički zahtjevne zavoje u starom gradu.
Zanimljivo je da ima jednu od najdužih pravaca u Formuli 1, oko 2,2 km, gdje bolidi dostižu brzinu i preko 350 km/h.
Sve zanimljiviji vam se čini Baku i Azerbjedžan, jel da?!
13. LADE
I baš nakon priče o Formuli 1, zanimljivost o Azerbejdžanu je i automobil Lada.
Ne možete vjerovati koliko Lada možete vidjeti. Doduše, u Bakuu ih je sve manje, mada nisu nepoznanica. Nemojte se iznenaditi ako vam i kao taksi stigne Lada „sedmica“.
Izvan Bakua su vrlo česta pojava. Gdje god ne može neko drugo vozilo, tu je Lada. Auto za sve i svuda. Pa naravno da smo se morali voziti Ladama, one su neizbježne.
Postoji više razloga zašto su Lade popularne u Azerbejdžanu.
Kao prvo, Azerbejdžan je bio dio SSSR-a sve do 1991. godine, pa su Lade decenijama bile među najdostupnijim automobilima.
Jednostavne su i izdržljive, dijelovi su im dugo bili dostupni i relativno jeftini. Čak je i Azerbejdžan u Gandži imao svoju proizvodnju Lada.
Off road Ladama je avantura koju morate, ali jednostavno morate isprobati naročito na putu do Vulkana blata.
14. GRAD VJETROVA
Da li znate da Baku zovu „Grad vjetrova“?!
Baku je jedan od najvjetrovitijih gradova na svijetu. Ima čak 300 vjetrovitih dana u godini i baš zbog toga nosi epitet grada vjetrova.
I samo da znate, duva će, kad god ga posjetite, samo se možete nadati da vjetar neće biti baš velike jačine.
15. NAJVEĆA ZASTAVA NA SVIJETU
Zanimljivosti o Azerbejdžanu nas dovode do najveće zastave na svijetu, koja je teška čak pola tone.
Do skora je Azerbejdžan, odnosno Baku, nosio titulu najviše zastave na svijetu (162 metra), koja je smještena na Trgu nacionalne zastave.
Titulu Azerbejdžanu je preuzela zastava visine 165 metara koja je postavljena u Tadžikistanu.
Zanimljivo za pomenutu zastavu u Bakuu je da se ona skida svaki mjesec i šije, jer je jaki, konstanti vjetrovi unište.
16. MAČKE U BAKUU
U Bakuu ćete mačke vidjeti gotovo svuda, naročito u Starom gradu (Icheri Sheher).
Lokalno stanovništvo ih uglavnom dobro prihvata, pazi ih i hrani.
Mada, nikakvo čudo, jer postoji kulturna povezanost između islama i mačaka. Poznata je legenda o Muhamedu i njegovoj mački, pa otuda i veliko poštovanje mačaka u islamskim zemljama.
17. TEPISI (BITAN DIO AZERBEJDŽANSKOG KULTURNOG NASLEĐA)
Tepisi su vrlo bitan dio Azerbejdžanskog kulturnog nasleđa.
Ručno rađeni tepisi su ponos Azerbejdžana, a azerbejdžanska umjetnost tkanja tepiha je čak stavljena pod UNESCO zaštitu.
Za svaku regiju Azerbejdžana se vežu određeni simboli i možemo vam iz iskustva reći da smo vidjeli prava umjetnička djela u vidu tepiha. Prave čuda svojim rukama.
Prvi muzej tepiha otvoren je 1967. godine baš u Bakuu i obavezno, ali obavezno ga morate posjetiti. Danas sa svojom zbirkom od preko 6000 izloženih tepiha je najveći muzej tepiha na svijetu.
Tepisi su ranije bili statusni simbol. Bogataši su se utrkivali ko će imati više i raaskošnijih tepiha.
Tepisi su se stavljali i na podove i zidove i plafone. I danas ih možete uočiti u velikom broju u tradicionalnim objektima.
18. EVROSONG U BAKUU
Eurovision Song Contest 2012 održan je u Bakuu i bio je jedno od najvećih međunarodnih događaja koje je Azerbejdžan ikada organizovao.
Evrosong se održao u novoizgrađenoj dvorani Baku Crystal Hall izgrađenoj za manje od 9 mjeseci za 23.000 gledalaca na obali samog Kaspijskog jezera.
Organizacija je koštala 600 miliona dolara ako se računa infrastruktura, dvorana i gradski projekti. Baku je tada dobio nove parkove, puteve i obnovljene fasade.
Zaintrigirali vas sigurno jesmo, zanimljivost o Azerbejdžanu zaista ima mnogo, mislim da je vrijeme da se upoznate sa idejama šta posjetiti u Azerbejdžanu.