Pročitajte najviše ideja „šta posjetiti u Istanbulu“ koje možete pronaći na jednom mjestu.
Za 7 dana smo ga prečešljali što smo više mogli. Zavirili u kulturno-istorijske znamenitosti, savremene muzeje prepune interaktivnog sadržaja, popeli se na najljepše vidikovce da ga u jednom pogledu što više sažmemo. Lutali smo po parkovima prepunim lala, bazarima. Upijali mirise i boje orijenta, miješali se sa lokalcima da ih što više upoznamo. Zavirivali u mnoga naselja i u evropskom i u azijskom dijelu, da otkrijemo različite načine gradnje i uticaje mnogobrojnih kultura koje su naseljavale Istanbul. Posmatrali smo ga sa vode. Biciklirali po njegovim ostrvima.
Želimo da i vi uživate kao i mi, zato vam nesebično pišemo spisak mjesta koja smo vidjeli i koja i vama toplo preporučujemo.
Šta posjetiti u Istanbulu
Oduševljeni smo gradom gdje se spajaju istok i zapad, gdje toliko toga možete naći iz davne istorije, ali sa druge strane moderan grad sa širokim spektrom zanimljivih destinacija.
Mi volimo posjetiti čuvene znamenitosti, muzeje, atrakcije za djecu, lutati ulicama grada do iznemoglosti, miješati se sa lokalcima, udisati njihovu svakodnevicu, navike, običaje, kulturu.
Spremite se za mnoga iznenađenja koja sigurno niste znali o Istanbulu, i za mnoga mjesta za koja niste čuli da ih on posjeduje.
Otvaramo vam Istanbul, riznicu spektakularnih lokacija. Pročitajte šta posjetiti u Istanbulu, prestonici najvećih carstava.
Najlakše je obilaziti grad kada imate raspored destinacija po danima.
Plan organizacije šta posjetiti u Istanbulu za 7 dana
PRVI DAN: Topkapi palata – Aja Sofija – hamam Hurem – Plava džamija – Rimska cisterna – Rimski hipodrom – Arasta bazar – Mala Aja Sofija – šetnja pored Mramornog mora i Teodosijevih zidina – Arheološki muzej – Gulhane park
DRUGI DAN: Dolmabahče palata – Taksim trg – Ištiklal ulica – Muzej voštanih figura – Galata most – Galata kula
TREĆI DAN: Miniaturk – Pierre Loti – Eyup sultan džamija – crkva Svetog Đorđa (sjedište Vaseljenske patrijaršije) – naselje Fener
ČETVRTI DAN: akvarijum Florya – Muzej Panorama 1453 – zidine Konstantinopolja – Legoland
PETI DAN: krstarenje Bosforom – Egipatski bazar – Kapali čaršija – ples derviša
ŠESTI DAN: Uskudar – Djevojačka kula – brdo Camlica
SEDMI DAN: Prinčevska ostrva – Galataport
Ukoliko se pitate šta posjetiti u Istanbulu za dva ili tri dana.
Spisak mjesta dajemo po teritorijalnoj blizini, kako biste lakše napravili svoj plan. Uvijek smo bili praktični.
Za efikasniju organizaciju pružamo informacije o cijenama ulaznica, kao i radna vremena.
Aja Sofija (svjedok dva carstva)
Postalo je gotovo nepisano pravilo da se Istanbul započinje upoznavati iz Aja Sofije. Prva je na spisku “šta posjetiti u Istanbulu”.
Aja Sofija, svjedok dva carstva, bogomolja velikih vladara. Svojom ljepotom, istorijom, graditeljskom umjetnošću i grandioznošću opčinjava.
„Božanska mudrost“ (na starogrčkom Aja Sofija) je izgrađena još 537. godine od strane vizantijskog cara Justinijana. Sagrađena kao arhitektonsko čudo svog vremena, bila je i ostala jedna od najimpresivnijih građevina na svijetu. Mnogi je smatraju osmim svjetskim čudom.
Prema legendi je i sam Justinijan pri prvom ulasku u Aja Sofiju izgovorio „Solomone, nadmašio sam te“, pri tome misleći na jevrejskog vladara koji je sagradio prvi Hram u Jerusalimu.
Izgrađena za samo 6 godina, predstavljala je crkvu koja je služila samo vladarima i sveštenstvu. I sada se u unutrašnjosti Aja Sofija može vidjeti ograđeno područje na kome su se krunisali vizantijski carevi.
Želeći da pokaže svoju moć, Justinijan je gotovo ispraznio gradsku kasu gradeći najveću crkvu toga vremena. Postoji vjerovanje da su za gradnju Aja Sofije donijeti materijali sa sve četiri strane svijeta.
Uzimajući dio sa svakog mjesta, stubove iz Efesa, mermer i druge materijale iz Azije i Egipta, car je želio pokazati da vlada cijelim svijetom.
Velika kupola od 30 m širine koja počiva na dvije polu kupole i ogromnom potpornom stubu daje joj spektakularno prostranstvo, vrijedno svakog divljenja i poštovanja.
Nažalost, tokom svih ovih godina, crkva je mnogo puta opljačkana. Tokom Četvrtog krstaškog pohoda 1204. godine, iz crkve su odnijeta izrezbarena pozlaćena vrata, zlatni presto, srebrni krstovi i mnoge druge vrijedne stvari.
Burna istorija ju je pratila sve vrijeme.
Nekada sjedište Vaseljenske patrijaršije, od 1204. – 1261. godine je bila i Rimokatolička crkva.
Godine 1453., po osvajanju Konstantinopolja od strane Muhameda Osvajača, Aja Sofija postaje „Cami-i Kebir“ (Velika džamija). Zvona, ikonostasi i druge relikvije su uništene, a ikone su premalterisane. Umjesto oltara dodan je zlatni mirhab i drugi islamski simboli. Izgrađena su 4 minareta, te je dobila ulogu džamije.
U tursko-islamskoj kulturi imala je veće značenje od bilo koje druge džamije.
Svi sultani su dali svoj doprinos izgradnji Aja Sofije, a naročito Muhamed Osvajač koji je izgradio biblioteku, medresu, kuću imareta i fontanu.
Zanimljivo za izgradnju Aja Sofije je i da je Muhamed Osvajač izgradio Grand bazar ili Kapali čaršiju, prvi svjetski tržni centar, da bi finansirao izgradnju džamije.
Sve do 1931. godine je Aja Sofija imala ulogu džamije, da bi 1935. godine pretvorena u Muzej. Malter sa ikona je skinut. Otvorena je za javnost i čak je omogućen ulaz na njenu galeriju.
Godine 2020. se poništava odluka proglašenja muzeja i Aja Sofija ponovo postaje aktivna džamija.
Ulazak turista je omogućen, ali u vrijeme kada se unutar njenih prostorija ne obavlja molitva. Penjanje na galeriju je zabranjeno.
Primjereno oblačenje je nužno (bez šorca, helanki i majica na bretele).
Žene moraju prekriti glavu maramom. Ukoliko ne posjedujete svoje, na ulasku možete uzeti njihove.
Izuvanje se vrši na ulasku u Aja Sofiju i obuća se ostavlja u ormariće.
Ulaz se ne naplaćuje.
Nemojte da se uplašite ako vidite veliku gužvu na ulasku u Aja Sofiju. Prima 100.000 ljudi pod svoj svod, tako u toku dana u njenim ljepotama može da uživa veliki broj ljudi.
I sada, nakon 1500 godina od njene gradnje, sa tragovima svoje burne prošlosti, znakovima islamske vjeroispovijesti, ikonama kao predstavnicima pravoslavlja, kupolom koja uveličava unutrašnjost, otima uzdah svakog posjetioca. Velelepna i dan danas.
Koliko je vremena za njenu posjetu dovoljno? Reklo bi se: DANI.
Krije ona mnoge zanimljivosti:
U Aja Sofiji postoje vrata koja se ne mogu zatvoriti i ona koja se ne mogu otvoriti. Prema legendi velika ulazna vrata ne mogu da se zatvore otkako je kroz njih prošao Muhamed Osvajač. Druga bronzana vrata ne mogu da se otvore otkako je kroz njih pobjegao neki sveštenik.
U Aja Sofiji je 16 godina živio mačak Gil, koji je imao svoj instagram profil sa čak 170 hiljada pratilaca.
Unutar građevine se nalazi Stub plača koji se kvasi vodom iz podzemnog rezervoara i navodno posjeduje iscjeliteljske moći.
Stub suza, koji se nalazi sa lijeve strane ulaza u crkvu posjeduje rupu. Ukoliko zamislite želju i uspijete okrenuti palac za 360ﹾ, ispuniće vam se želja. Zbog korone se trenutno nije moguće okušati u ovom podvigu.
Po jednom predanju se smatra da su njena velika vrata napravljena od drveta Noeve barke.
VAŽNO: izbjegavajte posjetu Aja Sofije petkom i vikendom, jer su tada najveće gužve.
Hamam Hurem
Između Aja Sofije i Plave džamije smješten je hamam koji je Mimar Sinan 1556. godine napravio po želji sultanije Rokselane, žene Sulejmana Veličanstvenog.
Više vijekova je služila kao hamam (tursko kupatilo), pa opštinski rezervoar za plin, skladište štamparije, a danas je opet hamam.
Zanimljiva je i priča o hurem Rokselani.
Sultanu je najčešće bilo svejedno sa kojom ženom će provoditi vrijeme, sve dok nije upoznao crvenokosu Ukrajinku sa Krima, Aleksandru, prozvanu Rokselana.
Sulejman ju je upoznao ono veče kada se vratio iz bitke za osvajanje Beograda.
Toliko se zaljubio u nju, da je zapostavio sve ostale žene. Uspjela je da se vjenčaju, što nijednoj drugoj nije pošlo za rukom. Čak je i sama potpisivala državna dokumenta i u ime Osmanlijskog carstva pismeno komunicirala sa stranim državnicima.
Sultanahmetova džamija (Plava džamija)
Sultanahmetova džamija, popularno nazvana Plava džamija, smještena je u neposrednoj blizini Aja Sofije, na mjestu nekadašnje Konstantinove palate.
Plavu džamiju je izgradio sultan Ahmed I, koji je gradnju džamije naredio sa samo 19 godina (na presto je došao 1603. godine sa 13 godina). Legenda kaže da je sultan Ahmed I želio da izgradi džamiju koja će zasjeniti Aja Sofiju.
Napravljena je u čast sklopljenog mira sa Persijom. Kada je sklopljen mir između Osmanlija i Persije, sultan Ahmed I je odlučio da se za takav uspijeh zahvali Alahu i napravi prvu veliku džamiju, poslije 40 godina zatišja sa tako velikim arhitektonskim poduhvatom.
Izgradnja Plave džamije je izazvala kontraverze zbog gradnje džamije sa šest minareta, jer je u to vrijeme jedino Mesdžid-ul Haram u Meki, koja se smatrala najsvetijom od svih imala isto toliko. Navodno je došlo do greške kada je sultan Ahmet I arhitekti napomenuo da želi zlatne (altin) minarete, ali je arhitekta shvatio da je riječ o šest (alti) minareta.
Kako bi smirio napetost, sultan je poslao novčana sredstva za izgradnju sedmog minareta na velikoj džamiji.
Sultanahmetova džamija je spoj vizantijskih elemenata preuzetih sa Aja Sofije i islamske arhitekture. Smatra se jednim od najimpresivnijih vjerskih zdanja u cijelom svijetu.
Iako nosi naziv Plava džamija, njenom spoljašnošću ne dominira plava boja. Unutrašnjost je obložena sa 21.043 plave ručno izrađene keramičke pločice i više od 50 različitih motiva tulipana.
Izgradnja je trajala 7 godina, a sultan Ahmet I je preminuo samo godinu dana nakon završetka gradnje. Ukopan je u njenom haremu, gdje se danas nalaze i mezari njegove supruge i trojice sinova.
Plava džamija je aktivna džamija, u njoj se pet puta dnevno obavljaju molitve, ali se može turistički posjetiti između molitvi. Neizostavna je destinacija ako se pitate šta posjetiti u Istanbulu i ako ste samo jedan dan u njemu.
Morate biti pristojno obučeni, žene obavezno moraju prekriti glavu. Ako ne ponesete svoju maramu, u kiosku ispred džamije možete preuzeti njihovu, kao i kesu za obuću. Na ulasku, na obilježenom mjestu je obavezno izuvanje.
Ulaz je besplatan i moguće je fotografisanje kada nije vrijeme molitve.
Iznutra je ogromna i može da primi 20.000 ljudi, tako da ne morate da brinete da ćete dugo čekati ako je gužva.
Rimski hipodrom
Uz Plavu džamiju se nalazi trg na kome je nekada bila postavljena pompezna arena.
Rimski hipodrom je započeo praviti rimski imperator Septimius Severus u trećem vijeku nakon osvajanja Vizantiona, a dovršio ga je u punoj raskoši Konstantin, nakon proglašenja Konstantinopolja za prestonicu Vizantije.
Primao je 100,000 ljudi i koristio se za trke dvokolica, gladijatorske igre, zvanične ceremonije, proslave, proteste, ali je imao ulogu i da pokaže raskoš i moć Vizantije. Bio je ukrašen umjetničkim djelima donijetim iz cijelog carstva.
Imao je izdvojenu „carsku ložu“ koja je bila povezana sa Carskom palatom. Bronzanu skulpturu „Konji Svetog Marka“ su krstaši odnijeli u Veneciju i sada se nalaze na pročelju crkve Svetog Marka u Veneciji.
Nakon Četrvtog krstaškog rata, trg je opljačkan i izgubio je svoj sjaj. Tokom građenja Plave džamije dodatno je uništen. Na njenom području je izgrađena i palata za Ibrahim pašu (današnji Muzej Turske i islamske umjetnosti).
Danas je Rimski hipodrom popločan trg, prelijep za šetnju. Na njemu ćete pronaći:
Njemačku fontanu sa mermernim stubovima i zelenom kupolom. Unutrašnjost joj je ukrašena zlatnim mozaicima. Potiče iz 19. vijeka i podignuta je u čast posjete njemačkog cara Kajzera Vilhelma.
Egipatski obeliks, koji je vizantijski car Teodosije u 4. vijeku prenio iz hrama u Karnaku, današnjem Luksoru. Na njemu su izrađeni likovi faraona, prizori iz njegovog života i zapisi ispisani hijeroglifima.
Kameni obeliks je bio prekriven bronzom i zlatom, ali je za vrijeme Četvrtih krstaških pohoda opljačkan.
Spiralni stub potiče iz 5 vijeka pne. Izgrađen je topljenjem persijskog oružja u znak sjećanja na pobjedu Grka nad Persijancima. Nekada je bio visok 8 metara, a danas je samo 5,5 m.
Prošetajte Rimskim hipodromom, pokušajte zamisliti moć Vizantije i kako je nekada izgledala Carska palata na mjestu Plave džamije, da su imali Aja Sofiju, bogomolju samo za sebe, ogromnu, raskošnu arenu… Nama je prijalo.
Rimska cisterna
Konstantin Veliki je započeo ideju cisterne kojom su se vizantijski carevi snabdijevali vodom, a završio je car Justinijan u 6. vijeku.
Džinovski podzemni hodnik, podržan sa 336 stuba u 12 redova je znamenitost koju morate vidjeti.
Posebno su zanimljive dvije meduzine glave koje služe kao baza stubovima i stub ukrašen motivima nalik na kokošije oči, koji je stalno vlažan. Prema legendi, to su suze robova koji su na njoj radili.
Mi nažalost nismo mogli da je posjetimo, jer se renovirala. Imali smo je na spisku „šta posjetiti u Istanbulu“.
Arasta bazar
Odmah iza Plave džamije se nalazi Arasta bazar. Iako mnogo manji od poznatijih bazara, predstavlja idealno mjesto za kupovinu suvenira.
Kvalitetne suvenire, pregršt tradicionalnih i autentičnih predmeta iz čitave Turske možete naći baš na Arasta bazaru.
U produžetku od Arasta bazara, ulicama koje vode do Mramornog mora stižete do Male Aja Sofije.
Mala Aja Sofija
Svjesni činjenice da je izgradnja Aja Sofije veliki arhitektonski projekat, car Justinijan i njegova supruga Teodora su u 6. vijeku izgradili crkvu svetaca Srđa i Vaha, kao umanjenu verziju Aja Sofije, da bi ispitali mogućnost njene izgradnje.
U starim spisama je čak zabilježeno da su postojali podzemni hodnici koji su je povezivali sa dvorom. Na službu su hodnicima dolazili car i njegova pratnja.
Njen zvaničan naziv je crkva Sergija i Vakha, zaštitnika rimske hrišćanske vojske, ali je opšteprihvaćen naziv Mala Aja Sofija.
Nakon osvajanja Konstantinopolja, 1481. godine sultan Bajazit II ju je pretvorio u džamiju. Prekrečene su ikone, dodani trem, dvorište, šadrvan i minaret. Dobila je naziv Kučuk, koji takođe na turskom znači mala.
Međutim, u unutrašnjosti su ostali vidljivi znakovi prvobitne namjene. I sada se u objektu mogu prepoznati starogrčki natpisi i freske cara Justinijana I i carice Teodore.
Mala Aja Sofija je 2006. godine stavljena na UNESCO listu, temeljno rekonstruisana i otvorena za turiste i vjernike.
Nemojte se zaustaviti samo na upoznavanju Male Aja Sofije. Produžite interesantnim ulicama do Mramornog mora i Teodosijevih zidina.
Ulice imaju poseban šarm. Svidjeće vam se. Drugačiji je ovaj dio Istanbula od ostalih.
Miris mora nas je privlačio. Stigosmo do šetališta uz Mramorno more. Staza za pješake, trim staza, klupice, more i mi. Satima bi se moglo gledati u plavetnilo isprekidano ponekim brodom i kruzerom koji čekaju dozvolu da uđu u Bosfor. Kakvo poslijepodne?! Morate ga doživjeti.
Obišli smo krug i stižemo ponovo ispred Aja Sofije i Topkapi palate.
Topkapi palata (dom sultana 400 godina)
Topkapi palata je još od vladavine Mehmeda Osvajača pa do sultana Abdulmedžida, skoro 400 godina, bila dom sultana i njegove porodice, smještaj više hiljada robova, ljubavnica, službenika. Mjesto sa koga su vođeni državni poslovi, sve dok se nisu preselili u Dolmabahče palatu.
Zamislite šta možete očekivati u dvorcu koji se nalazi na najljepšem mogućem mjestu u Istanbulu, na ukrštanju zaliva Zlatni rog i Bosfor, dvoru u koji se slivalo svo bogatstvo velikog carstva.
Sazidana je baš na mjestu gdje su Osmanlije topovima razrušili gradska vrata Konstantinopolja, zato i nosi naziv Topkapi palata (topovska palata).
Zadiviće vas brojnost prostorija, prostranstvo četiri dvorišta, prikaz islamske umjetnosti, ručno oslikane pločice, ukrašene sobe, hamami od mermera sa zlatnim slavinama, vitraži na prozorima, organizacija poslovnog i privatnog života. Topkapi palata je mjesto koje morate vidjeti u Istanbulu.
Palatu i dvorišta u kojima su bile smještene džamije, upravne zgrade, konjušnice, kuhinje, bolnice upoznaćete prolaskom kroz četvoro vrata. Prva su Carska vrata.
Kroz njih prolazite slobodno, bez plaćanja ulaznica, obavljajući samo bezbjedonosnu kontrolu.
Divni drvoredi i Aja Irina, to je naš prvi utisak.
Aja Irina (Sveta Irina) je bila crkva carigradske patrijaršije sve do izgradnje Aja Sofije i jedna od rijetkih koja po dolasku Osmanlija nije pretvorena u džamiju. Kada god bi Aja Sofija stradala u požarima ili pobunama, sjedište se prebacivalo u Aja Irinu.
Dugo godina je bila skladište za oružje, a sada je koncertna dvorana.
U ovom dijelu kupujete ulaznice i preuzimate besplatne audio vodiče uz ostavljanje nekog od ličnih dokumenata. Ulaz u Harem se dodatno plaća, tako da se već ovdje morati odlučiti koju vrstu ulaznice kupujete.
Prolazimo kroz Kapiju pozdrava, kapiju kroz koju su samo sultan i njegova majka smjeli na konju proći. Stižemo u drugo dvorište.
Uočićete Toranj pravde, najvišu zgradu, koja je bila simbol pravičnosti osmanlijskih sultana. Njena funkcija je najčešće bila panoramski vidikovac.
Ispod nje prostorije Imperijalnog vijeća, u kojima je sultan primao službena lica, održavao sastanke i vodio carstvo.
Uživajte i u kolekciji satova izloženoj neposredno pored Imperijalnog vijeća.
Na kompletnoj desnoj strani je kuhinja. Za vrijeme proslava je pripremala hranu za 10-15.000 ljudi. Sultan je imao svoje posebne kuvare i osobu koja je prije njega isprobavala jela.
Ono što je zanimljivo je da je baš u ovoj kuhinji izmišljen rahatlokum.
Žao nam je pa vam ne možemo fotografijom dočarati treću po veličini u svijetu kolekciju kineskog i japanskog porcelana, koje su sultani dobijali na poklon. Fotografisanje je zabranjeno.
Treća vrata su Ulaz u raj, vrata kroz koja se ulazilo u harem. Glavnu riječ u haremu je vodila sultanova majka. Prolazeći kroz harem uočićete njenu veliku ulogu u životu sultana i u životu njegovih žena. Poseban tretman je imala.
Harem je činilo 300 soba, 2 džamije, 9 turskih kupatila i bolnica.
Interesantno je da nisu svi u haremu imali povlašćen položaj.
Harem se dijelio na Kuću veselja, gdje su bile sultanove žene koje su imale njegovu naklonost zbog ljepote ili nekih drugih osobenosti i na Kuću suza, gdje su smještene žene i djeca bivših sultana i žene koje su izgubile naklonost sultana.
Soba koja najviše pažnje privlači je Carski hol u kojoj je smješten tron (sofa) sultana u haremu.
Visoka kupola, prenaglašeno dekorisana platforma izazivaju divljenje kod prisutnih.
Iz harema stižemo u treće dvorište u koje su smještene vrijedne relikvije vezane za svijet islama (lični pečat proroka Muhameda, pramen njegove kose, stari primjerci Kurana) i riznicu sa skupocjenim sultanovim predmetima od zlata, srebra, sedefa, dijamanata.
U riznici se nalazi skelet šake Jovana Krstitelja i navodno dio njegove lobanje.
Posebnu pažnju privlači najveći dijamant ikada pronađen “Dijamant kašičica”. Pronašao ga je prosjak na đubrištu u Istanbulu i prodao ga za tri srebrne kašičice, zbog toga i nosi čudan naziv. Sultan je čuo za njega i otkupio ga. Od tada je bio u vlasništvu sultana.
U prostorijama riznice je najstrože zabranjeno fotografisanje. Moraćete lično da ih vidite.
A onda četvrto dvorište namijenjeno za odmor i naravno, prolazimo kroz Vrata odmora.
Nižu se Bagdadski paviljon (posvećen osvajanju Bagdada), Jerevanski paviljon (za vjerske potrebe), soba za sunećenje, Iftar paviljon (sa zlatnim krovom), dio harema, restoran i taj prelijepi pogled na Zlatni rog i Bosfor.
Hodali smo 3 sata po Topkapi palati, ali nam se čini da je i to malo. Može se uživati cijeli dan.
Topkapi palata arhitektonski je jedan od najsavršenijih primjera islamske arhitekture u svijetu. Svakako mjesto vrijedno pažnje.
Godine 1985. je uvrštena na UNESCO listu svjetske kulturne baštine.
Radno vrijeme Topkapi palate je od 09-18 časova (utorkom ne radi), a cijene ulaznica pogledajte na zvaničnom sajtu muzeja Istanbula.
Ulica Sogukcesme (Ulica hladne fontane)
Ulica Sogukcesme je mala, simpatična, karakteristična ulica bez automobila, sa istorijskim drvenim kućicama, smještena između Aja Sofije i Topkapi palate.
Drvene dvospratne i trospratne kuće sa 4-10 stanova, zbijene jedna do druge, potiču još iz 19. vijeka.
Mnogo simpatična ulica koja odiše nekom zanimljivom energijom zaslužuje da prošetate njom od Topkapi palate do Gulhane parka.
Cvijeće ispred kuća pastelnih boja ne samo da ukrašava ulicu, nego diktira i nazive kuća, pa imamo Kuću jasmina, Kuću orlovih noktiju…
U Ulici Sogukcesme se nalazi i rodno mjesto 6. turskog predsjednika Fahrija Koroturka.
Maketu ulice ćete vidjeti i u Miniaturku. O njemu više u nastavku priče.
Sličan način gradnje drvenih kuća možete vidjeti i u ulicama ka Mramornom moru i na Prinčevskim ostrvima.
Još jedna posebnost Istanbula je što njegove ulice i naselja krase drugačiji stilovi gradnje i života.
Arheološki muzej
Arheološki muzej u Istanbulu je znamenitost koju ne smijete preskočiti. Idealno mjesto da se zavoli arheologija, ako već to do sada niste.
Obuhvata preko milion eksponata. Potiču iz skoro svake ere svjetske istorije. Ne možete ni zamisliti kakvo se arheološko blago krije baš u Arheološkom muzeju u Istanbulu.
Uživanje započinjete sa kolekcijom statua, sarkofaga i drugih antikviteta sa cijelog Bliskog Istoka, koji potiču iz neoklasičnog doba.
Najznačajniji eksponati su sarkofazi koji su u Sidonu otkriveni 1887. godine i iz drevne sidonske kraljevske nekropole brodovima dovezeni u Istanbul.
Posebno se ističe sarkofag Aleksandra Velikog, jedno od remek djela u svijetu arheologije. On ne pripada makedonskom kralju Aleksandru Velikom, već je dobio ime po prizorima na sarkofagu koji govore o borbama u kojima je učestvovao sam kralj.
Tu su još i eksponati iz Troje, Anadolije, Kipra i Sirije.
Proučavajte bogatu kolekciju kovanog novca, nakita, vrijedne predmete vladara.
Divite se mozaicima još iz rimskog perioda.
Kako ne biste zaboravili da ste u prestonici Vizantijskog carstva, a kasnije i Osmanlijskog carstva, u muzeju će vas kroz mape, eksponate, te fotografije, filmove i zanimljive digitalne prikaze upoznati sa razvojem Istanbula, njegovim širenjem, legendom o nastanku, načinu života njegovih stanovnika i običajima.
Ukoliko putujete sa djecom, bitno je navesti da je muzej veoma bogat interaktivnim sadržajem, da drži pažnju djeci sve vrijeme, a na nevjerovatan način im prikazuje sve šta se nalazi oko njih i o kakvim jedinstvenim ekponatima se radi. Igrali smo se i mi. Moramo priznati.
Pretraživanje blaga u digitalnom pijesku, fotografije na kojima su prikazani događaji na kojima su se upotrebljavali eksponati, filmovi u mini amfiteatru, digitalni prikaz razvoja Troje uz autentične zvučne efekte. Jednom riječju savršenstvo.
Mi smo došli na kratko, bez dužeg zadržavanja, a ostali do zatvaranja (2,5 sata). Ko zna koliko bismo se zadržali da smo stigli ranije.
U istom dvorištu sa Arheološkim muzejom se nalazi i Muzej antičkog Orijenta i Muzej islamske umjetnosti. Jednom ulaznicom možete posjetiti sva tri muzeja. Nemojte propustiti ovu priliku.
Muzej antičkog Orijenta je posvećen eksponatima predislamske umjetnosti. Artefakti su skupljeni iz svih zemalja koje su nekada bile dio Osmanlijskog carstva.
Možete uživati u ekponatima koji potiču od Drevnog Egipta do Mesopotamije, pa sve do asirskih i hetitiskih ploča klinastog pisma. Nas su privukle i faraonske statue.
Najveću pažnju su zadobile ploče na kojima su prikazani lavovi i bikovi sa vavilonske kapije Ištar.
Za kraj smo ostavili Muzej islamske umjetnosti. Privući će vas i sam izgled zgrade. Jedna je od najstarijih očuvanih zgrada iz otomanskog perioda. Uživajte u kolekciji pločica i keramičkih predmeta iz različitih perioda turske istorije.
Ulaznice za muzeje su 60 TL (3,8 evra), a radno vrijeme i moguće promjene cijena provjerite na zvaničnom sajtu Arheološkog muzeja.
Gulhane park (dugogodišnja sultanova čuvana tajna)
Istanbul u aprilu.
Kakve sve ljepote krije ovaj grad?!
Ne znam kakav je u ostala godišnja doba, ali u aprilu je prekrasan. Pogotovo u dane kada se održava Festival tulipana. Svuda se sadi cvijeće.
Pokušaćemo kroz fotografiju i priču o Gulhane parku, najljepšem parku Istanbula, da vam dočaramo predivne kutke grada prekrivene tulipanima.
Gulhane park se naslanja na Topkapi palatu, pored Arheološkog muzeja, na pravcu ka Sirkeči željezničkoj stanici.
Opasan debelim kamenim zidovima odvaja vas od gradske vreve i uvodi u potpuno drugu opuštajuću dimenziju prepunu najljepših boja.
„Gulhane“ na turskom znači dom ruža. Bio je vanjska bašta Topkapi palate tokom perioda Osmanlijskog carstva. Sastojao se od prelijepih ružičnjaka i gajeva.
U njemu su mogli uživati samo sultan, njegova porodica i posebne zvanice.
Za javnost je otvoren 1912. godine. Imao je on svoje bolje i lošije dane. Do 1955. godine je imao i zoološki vrt, koji je preseljen u Ankaru.
Sada sa alejom predivnih grandioznih platana, preko 80.000 grmova ruža i 24.000 tulipana predstavlja pravi mali raj.
U aprilu i rode stižu u svoja gnijezda na visokim platanima, polažu jaja i ostaju do avgusta.
Mi smo se gubili među alejama platana, jarkim bojama tulipana, drvenim klupama, romantičnim mostićima, fontanama, paviljonima.
Kažemo vam, pravi mali raj.
Možete se smjestiti u neki od barova i odmarati koliko vam duša želi.
Nemojte ga propustiti. Obavezno ga uvrstite na spisak mjesta „šta posjetiti u Istanbulu?“
Kapali čaršija ili Veliki bazar (prvi šoping centar na svijetu)
Kapali čaršija je pravi gigantski lavirint sa preko 60 ulica, 22 ulaza i 4000 radnji u kojima se može osjetiti istinski duh Istanbula.
Izgradio ga je još Mehmed II Osvajač u 15. vijeku kako bi finansirao izgradnju Aja Sofije.
Zanimljivo je da svaki proizvod ima svoju ulicu. Nailazite na niz prodavnica koje prodaju robu od kože, zatim od zlata, svjetiljke, tkanine, turske delicije i tako u nedogled.
Do 19. vijeka je bilo zabranjeno bilo kakve nazive navoditi na prodavnici i na bilo kakav način isticati se u odnosu na konkurenciju. Nakon zemljotresa 1894. godine pravilo je prestalo da važi.
Prodavci u svom zanosu vas ubjeđuju da kupite baš kod njih robu. Za tili čas su već ispred vas, uvlače vas u svoje prodavnice, nude proizvode da isprobate.
Bilo koju cijenu da vam kažu i ma koliko vam se učinila povoljna, cjenkajte se. Nije sramota. To je stvar njihove kulture. Uvrijediće se ako se ne cjenkate. A i dok kupujete neku robu, dobićete i druge proizvode da degustirate, isprobate i to sa povoljnom cijenom „samo za vas“.
Kapali čaršija je malo skuplja u odnosu na druge prodavnice. Iako mislite da nećete ništa kupiti, sigurni smo da hoćete. Ne pitajte kako znamo!
Da li je gužva? Imajte u vidu da oko pola miliona ljudi dnevno posjeti Veliki bazar. Utvrđeno je da je Kapali čaršija 2011. godine bila najposjećenija turistička atrakcija na planeti. Masa ljudi vas jednostavno nosi. Ne brinite, nećete se izgubiti. Rijeka ljudi vas dovodi do izlaza. Samo pratite masu. Mada ćete teško izaći baš na onaj izlaz na koji ste ušli u bazar. Pravi je lavirint.
Djecu držite za ruke ili dobro na oku, za svaki slučaj.
Natopljeni mirisima i bojama orijenta, oduševljeni smo što smo došli, iako nismo neki šopingholičari. Morate ga uključiti na listu šta posjetiti u Istanbulu, jer ovdje se osjeti vrela krv Istanbula.
Doduše, isprobali smo sve što smo mogli od turskih delicija i malo se i zabavili.
U Kapali čaršiji imate mogućnost fotografisanja kao sultan i njegova porodica. Zar nije zabavno.
Ulaz u Veliki bazar je besplatan, a radno vrijeme je od 09:00-19:00 časova svaki dan od ponedjeljka do subote. Nedjeljom ne radi.
Egipatski bazar (centar začina)
Egipatski bazar je pravi mali raj za sve gastronome. Ako ste jedan od njih, onda Egipatski bazar obavezno upišite na spisak “šta posjetiti u Istanbulu”.
Već pri ulasku vas zapljusnu mirisi milion vrsta začina i čajeva. Doduše, pored začina, na Egipatskom bazaru ćete pronaći i sušeno voće, turske slatkiše, ali i klasične suvenire, sireve, suhomesnate proizvode.
Niže se preko 80 prodavnica poredanih jedna do druge. Omađijaju vas boje, privuku mirisi.
Nemoguće je ostati imun na pravu riznicu začina.
Nekada je Egipatski bazar služio kao apoteka sa isključivo prirodnim ljekovima. I danas možete pronaći ljubavni čaj, energetski čaj, čaj za dijatebičare…
Egipatski bazar je poznat i kao pijaca začina i kukuruz bazar. Inače je Turci zovu Misir Carsis, a misir na turskom znači kukuruz i Egipat.
Egipat je dobio privilegiju da se bogata i čuvena pijaca zove po njima, jer je veliki dio novca koji je pomogao izgradnju Osmanlijskog carstva dolazio od proizvoda iz Egipta.
Nas je oduševila. Vraćali smo joj se više puta. Kada je i vi jednom posjetite, shvatićete o čemu pričamo.
Nalazi se u blizini Kapali čaršije, odmah do Galata most, u kompleksu iz 17. vijeka u kome se nalazi i Nova džamija.
Ulaz je besplatan, a radno vrijeme od 09:00-19:00 časova svaki dan od ponedjeljka do subote. Nedjeljom ne radi.
Vrteći derviši
Oduvijek sam imala želju prisustvovati plesu derviša.
U Istanbulu imate priliku gledati ritual, upoznati ideologiju reda vrtećih derviša, saznati sve o njihovom osnivaču, načinu obučavanja i simbolici odjeće koju nose.
Vrteći derviši su red koji su u 13. vijeku osnovali sljedbenici Rumija Mevlane, najvećeg islamskog pjesnika i jednog od najvećih filozofa svijeta.
Oni praktikuju muziku i ples u ritualu koji ih dovodi do božanskog zanosa, što je u suprotnosti islamskom učenju. Baš zbog toga su jedno vrijeme bili zabranjeni (1925. godine).
Ritual se naziva “Mevlevi sema”, pri čemu je “Mevlevi” ime njihovog osnivača, a “sema” označava osluškivanje.
“Mevlevi sema” (ples), dio njihove duhovne prakse je UNESCO uvrstio na svoju listu nematerijalne baštine.
Prema njihovom vjerovanju cilj plesa je odbacivanje svojeg JA i sjedinjenje sa Božijom ljubavi i stapanje u jedinstvenu harmoniju.
Ritual započinje muzikom koju svira grupa derviša na trščanoj fruli, bubnjevima, mandolini i drugim instrumentima.
Derviši se pojavljuju u karakterističnim odorama pri čemu im crni plašt simbolizuje tjelesni prikaz. Odbacivši crni plašt, pokazuju da su spremni za preporod, a ispod se nalaze bijele tunike sa širokim suknjama koje predstavljaju pokrove za ego. Visoka kapa od kamilje dlake označava nadgrobni spomenik.
Ritualni ples se sastoji iz dva dijela.
U prvom dijelu, derviši opisuju tri kruga prateći svog duhovnog vođu.
U drugom dijelu derviši su igrali. Oči su zatvorene, ruke prekrštene na ramenima i plesači se okreću sve brže i brže. Haljine im se rašire i okreću se oko svoje ose i svi zajedno u krug u smjeru suprotnom od kazaljki na satu.
Naposlijetku su im obje ruke bile podignute u vazduh, pri čemu je desna ruka okrenuta dlanom ka gore, ka Bogu, a prste lijeve ruke su okrenuli ka zemlji, simbolizirajući na taj način da uzimaju poruku od Boga i spuštaju na zemlju.
Vrtoglavo su se vrtili i tako kroz sve četiri epizode, sa četiri različita ritma i sa drugačijim značenjem.
Stojeći na polovini lijevog stopala i odgurujući se prstom desne noge, prave brze vrtoglave krugove i to traje poprilično dugo.
Pripreme za sam ritual su dugotrajne. Vrćenje se vježba na drvenoj ploči dimenzija 1*1 m, na čijoj sredini je zaboden drveni ekser. Postavivši prste oko njega, derviši uče svoj ples.
Cio ritual traje jedan sat. Pri tome je zabranjeno fotografisanje, tapšanje i bilo kakvo oglašavanje. Nažalost, nećemo imati priliku da vam fotografijom pokažemo kako je izgledalo. Moraćete ga sami doživjeti.
Jedno od mjesta gdje možete posmatrati izvedbu derviša u Istanbulu je Kulturni centar Hocapasha. Ples se odvija svaki dan u 19 časova. Obavezno je izvršiti rezervaciju na njihovom zvaničnom sajtu.
Obavezan je dolazak 30 minuta prije ceremonije. Za to vrijeme možete posmatrati izložbu na kojoj ćete dobiti informacije o ritualu, načinu nastanka i rekvizitima koji se koriste za vrijeme plesa.
Ulaznice za odrasle osobe su 250 TL, a za djecu 150 TL.
Za sve vas koji ste ljubitelji upoznavanja različitih kultura i religija, ples derviša je obavezan na spisku “šta posjetiti u Istanbulu”.
Galata most (mnogo više od mosta)
Galata most je zaista most koji ima neku posebnu energiju.
Ni sami ne znamo koliko smo puta prešli preko, uživali u zalasku sunca sa njega, posmatrali užurbane prolaznike, ribare, slušali muziku uličnih svirača, izučavali turska jela, divili se vještini konobara da ubijede prolaznike za ulazak u njihov restoran. I to sve na jednom mostu.
Užurban je cijeli dan.
Priča neku svoju priču.
Današnji Galata most je peta verzija na ovom dijelu Zlatnog roga. Prva verzija mosta je sagrađena 1453. godine, a zatim su se redali drugi, treći, četvrti i tako sve do današnjeg koji je izgrađen 1994. godine.
Smatra se da je sultan svojevremeno pozvao i Mikelanđela da dizajnira trajni most, ali je umjetnik smatrao da je projekat preambiciozan i planovi da se gradi most su obustavljeni.
Danas je to pokretni most dug 490 m, koji povezuje stari i novi evropski dio Istanbula.
Posebno je poznat po tome što se na njemu skupljaju pecaroši. Od ranog jutra, pa do večernjih sati redaju se jedan do drugog i pecaju.
Ispod mosta, u drugom nivou, su restorani. Kao i pecaroši, zbijeni jedan do drugog nude svoje specijalitete „samo za vas“ po povoljnim cijenama.
Šareni ćilimi, minderluci, dozivanje i ubjeđivanje konobara, nargile, miris pečene ribe i drugih nacionalnih specijaliteta odaju sliku karakterističnu za Istanbul.
Još jedna stvar koja ga izdvaja od ostalih mostova, karakteristična isključivo za Galata most je što se u njegovom okruženju može isprobati BALIK EKMEK, sendvič od ribe, ali o njemu će više biti riječi u priči „Okusi Istanbul“.
Đenovljanska Galata kula
Đenovljanska Galata kula je jedan od prepoznatljivih simbola grada Istanbula. Nama je često služila kao orjentir, jer se vidi iz mnogih dijelova grada.
Nije ni čudo što se i danas ističe u odnosu na zgrade u okruženju, jer u vrijeme kada su je izgradili Đenovljani 1348. godine, bila je najviša struktura u gradu.
Prije toga je na njenom mjestu bila izgrađena Galata kula za vrijeme cara Justinijana I 528. godine, koja je srušena za vrijeme Četvrtog krstaškog pohoda.
Svojim izgledom, stilom gradnje, upečatljivošću vam budi znatiželju da se popnete na njen vrh i sa uske panoramske terasice na vrhu uživate u pogledu od 360ﹾ na Bosfor, Zlatni rog, azijski dio i stari evropski dio Istanbula.
Naravno da smo se morali prepustiti ovoj avanturi.
I sam dolazak do Galata kule od Galata mosta je imao svoje čari. Malene, strme, krivudave ulice prepune prepoznatljivih orjentalnih boja, mirisa, zvukova, pružaju neku posebnu čar pri upoznavanju ovog dijela Istanbula.
S obzirom na maleni broj mjesta na panoramskoj terasi, ulaz u kulu je strogo kontrolisan. Propušta se jedna po jedna grupa.
Do 7. sprata se penjemo liftom, a poslednja 2 pješke uskim stepenicama. I evo nas, na skoro 70 m visine.
Pogled nevjerovatan, sa svih strana uočavamo mnoge znamenitosti. Samo mi i galebovi smo počastvovani da uživamo u ovoj ljepoti.
Jedan od najljepših pogleda na Istanbul se pruža baš sa Galata kule. Vrijedi se izboriti sa strahom od visine.
I silazak sa kule ima svoje čari. Spustiti se morate pješke. Samim tim nailazite na mnoge interaktivne igre kojim se upoznajemo sa znamenitostima grada i istorijom kule.
Djecu je najviše privukla svjetleća mapa sa interaktivnim tablama koje vas na turskom ili engleskom jeziku upoznaju sa istorijom najpoznatijih turističkih atrakcija.
Neki bi se više zadržali na predstavljanju leta koje je Hezarfen Ahmet Celebi uspio realizovati sa ručno pravljenim vještačkim krilima te odletjeti sa vrha Galata kule (evropskog dijela) do obale Uskudare (azijskog dijela Istanbula).
Galata je svakako jedna od mjesta koje se mora naći na spisku „šta posjetiti u Istanbulu?“
Ulaznice za Galata kulu su 100 TL (6,5 evra), dok je za mlađe od 7 godina ulaz besplatan.
Radno vrijeme i eventualne promjene cijena ispratite na zvaničnoj stranici Muzeja u Istanbulu.
Napoznatija ulica Istanbula (Ištiklal) i Trg Taksim
Da biste doživjeli grad od 17 miliona stanovnika, morate vidjeti i najposjećeniju ulicu, Ištiklal. Duga jedan i po kilometar, vikendom zna da privuče i do 3 miliona posjetilaca.
Posebno je bila popularna u 19. vijeku kod elitnijeg društva, sve do 1923. godine kada je Ankara postala prestonica Turske.
Širok bulevar, visoke zgrade baroknog i neoklasičnog stila, restorani, konzulati, strani kulturni centri, prodavnice poznatih brendova, svi načičkani jedan do drugog privlače mnogobrojne prolaznike.
U Ulici Ištiklal je Pera Palace hotel u kome su za vrijeme Orijent expresa boravili kraljevi, političari, glumci i Agata Kristi.
Mi nađosmo i sarajevski roštilj. Oči uočiše poznato.
Sa dvije strane horde ljudi koje diktiraju tempo i praktično vas nose.
Evo nas u modernijem Istanbulu, ulici koja podsjeća na mnoge evropske gradove.
Sporadično čujete pisak tramvaja. Upozorava i skreće pažnju na svoje prisustvo.
Crveni tramvaj koji saobraća Ištiklal ulicom do Taksim trga je postao zaštitni znak Istanbula. Popunjen do poslednjeg mjesta, sa djecom koja se vješaju po njemu, svakih 15 minuta ukrašava moderni evropski centar Istanbula.
Ulica završava Taksim trgom. Karakterističan je po spomeniku sa figurama vojnika, posvećen je Kemalu Ataturku i stvaranju moderne Turske. Na ovom mjestu se tramvaj okreće i vraća nazad.
Ispod trga se nalazi stanica gradske uspinjače koja vodi do Kabataša, blizu Dolmabahče palate. O njenoj posebnosti više u nastavku priče.
Muzej voštanih figura (Madame Tussauds)
U Istanbulu smo morali, ali morali posjetiti Muzej voštanih figura.
I Muzej voštanih figura se nalazi u Ištiklalu.
Sigurno već znate da ih ima širom svijeta, a samo u Evropi preko 20 i da svi nose naziv Madame Tussauds po svojoj osnivačici Mariji Tussaud.
Prvi muzej je otvorila 1836. godine u Londonu.
Ali, da li ste znali da je Marija naučila praviti voštane figure od poslodavca njene majke, poznatog doktora u Švajcarskoj, i da je prvu figuru napravila sa samo 16 godina.
U Muzeju voštanih figura, pored same figure Anne Marije Tussaud, možete uživati u likovima mnogih poznatih ličnosti iz svijeta nauke, sporta, umjetnosti, turske istorije…
Nisu obične figure u pitanju, ovo su remek djela. Vjerujem da će vas i fotografije oduševiti, a uživo je mnogo bolje.
Na jednom mjestu smo za dlaku slikali stvarnog čovjeka koji je sjedio pored voštane figure. Teško je razlikovati stvarne i kreirane likove.
Mi smo strahovali da djecu neće okupirati. Ali, na kraju su uživali više nego mi. Obavezno ga stavite na spisak šta posjetiti u Istanbulu sa djecom.
Ne brinite, ako vi ne uočite dva velika crvena ulaza, neko će vas već dozivati da ga posjetite. Prepoznatljiv turski marketing.
Cijene ulaznica su:
Za starije od 12 godina 230 TL (14 evra),
Za malce od 2-11 godina 185 TL (11,5 evra)
Prije polaska na zvaničnom sajtu Muzeja voštanih figura provjerite radno vrijeme i cijene ulaznica, za svaki slučaj, ako je došlo do nekih promjena.
Ukoliko kupite ulaznice online na njihovom sajtu, dobijate popust od 10%.
Posebne pogodnosti nude za kupovinu paketa ulaznica za Sea life, Muzej voštanih figura i Legoland.
Još jednu stvar moramo naglasiti. Prilikom posjete najznačajnijih znamenitosti u Istanbulu, vidjećete voštane figure poznatih ličnosti.
Čak i pri ulasku u Nusretov restoran na Velikom bazaru susrešćete se sa njegovom figurom.
Dolmabahče palata
Dolmabahče palata (dolma znači bašta, a bahče ispunjena), palata poslednjih sultana, je bila dom 6 sultana i poslednje upravno sjedište Osmanlijskog carstva. Nezaobilazna znamenitost ako želite da sagledate raskoš i glamur u kome su uživali sultani.
Sultan Abdulmedžid I 1856. godine je izgradio Dolmabahče palatu kako bi dokazao da Osmanlijsko carstvo ne slabi, te prabacio svoju rezidenciju iz Topkapi palate u novoizgrađene dvore. Sazidao ju je u carskoj bašti koja je tokom 18. vijeka bila veoma cijenjena od strane sultana i koja je privlačila imućne carske službenike da izgrade ljetnikovce i drvene paviljone.
Na Dolmabahče palatu je potrošeno cijelo bogatstvo u vrijednosti od 35 tona zlata, što danas predstavlja 2 milijarde evra. Smatra se da je izgradnja palate dovela državu do bankrota.
Kada utonete u raskoš imperije koja vas dočeka u prostorijama palate, shvatićete da postoji velika vjerovatnoća da su pretpostavke tačne.
14 tona zlatnih listića se nalazi samo na plafonima. Blještavilo raskoši urađenog u rokoko stilu, stilu baroka i neoklasicizma, ispretpletano sa vidljivim otomanskim elementima i dekoracijama, zateći ćete u 285 soba, 44 hodnika, 68 toaleta i 6 turskih kupatila.
Dočekaće vas drago kamenje poput marmarskog mermera i egipatskog alabastera, 131 svileno ručno rađen tepih i kolekcija od 202 crteža u ulju koja krasi zidove palate. Na Kristalnom stepeništu, sa čak i stubovima za ogradu od kristala, će vas zabljesnuti najveća kolekcija kristalnih lustera na svijetu.
Ali, jedinstveni i najveći luster na svijetu od bohemijskog kristala, težak 4 tone sa čak 750 sijalica će vas potpuno obmanuti u Svečanoj sali. Poklonila ga je britanska kraljica Viktorija sultanu Abdulazizu kao znak dobre volje Britanskog carstva.
Dolmabahče palata je bila i jedno od prvih mjesta na svijetu koje je bilo opremljeno lampama na gas, savremenim protočnim vodokotlićima, liftom i električnom rasvjetom.
Boravkom u palati ćete uočiti razliku između stilova upotrebljenih za njeno uređenje i uređenje Topkapi palate. Dolmabahče palata je rađena pod velikim uticaj evropskih palata. Uzori za njenu izgradnju su bili Louvre i Bakingamska palata. Ali je sa druge strane velika prisutnost uticaja istoka. Predstavlja idealnu kombinaciju istoka i zapada.
Podijeljena je na Selamlik (poslovni dio) i Harem (porodični ili ženski dio), dio u kome su živjeli sultanova majka, žena, ljubavnice i njihova djeca. Jedini muškarac koji je mogao da boravi u haremu je bio sam sultan. Na više mjesta će se isticati tron namijenjen baš njemu. Pri kupovini ulaznica, posebno se kupuju ulaznice za harem. Toplo vam preporučujemo da ga posjetite. Odiše posebnim duhom.
Zanimljivo za palatu je da nije imala kuhinju u svojim prostorijama. Posebna zgrada je napravljena preko puta, jer se smatralo da će mirisi iz kuhinje odvratiti pažnju prisutnih u obavljanju državnih poslova.
Nakon pada Osmanlijskog carstva, palata je prešla u ruke nove vlade. Novi predsjednik Republike Turske, Mustafa Kemal Ataturk je palatu koristio kao predsjedničku rezidenciju. U njoj je i umro 1938. godine.
Soba u kojoj je preminuo se nalazi u dijelu gdje je bio harem. U skromnoj njegovoj sobi je karakterističan sat koji je podešen na vrijeme njegove smrti.
Dvorište palate uopšte ne zaostaje u raskoši u odnosu na njenu unutrašnjost. Tri kapije: sultanova kapija, Kapija riznice i Kapija Bosfora oivičile su prekrasnu baštu. Unutrašnjost joj je ispunjena fontanama, parkovima sa skulpturama, cvijećnjacima, labudovima. Kula sa satom vas dočekuje odmah na ulazu.
Svakako zaslužuje da se nađe na spisku šta posjetiti u Istanbulu pa i da ste samo jedan dan u Istanbulu.
Nedaleko od palate je i Dolmabahče džamija, izgrađena u 18. vijeku, koja će vam svojim izgledom sigurno privući pažnju.
Radno vrijeme Dolmabahče palate je svaki dan od 09-18:30 časova, osim ponedjeljka. Ponedjeljkom ne radi.
Ulaznice kupujete na ulazu. Možete ih kupiti posebno ili u kombinaciji (Dolmabahče palata, Harem i Muzej slikarstva i skulpture). S obzirom da su cijene podložne promjenama, prije polaska ih provjerite na sajtu https://www.millisaraylar.gov.tr/en/visiting-information.
Na ulazu preuzmite audio vodiča, besplatan je uz ostavljanje nekog od ličnih dokumenata kao depozit.
U okviru palate možete uživati i u Staklenom paviljonu i Muzeju satova. Prilikom naše posjete oba su bila u fazi renoviranja, pa vam ne možemo prenijeti naše utiske.
Dolmabahče palate ima veoma stroge bezbjedonosne mjere. Prilikom ulaska prolazite kroz sigurnosne kapije, na obuću navlačite kese, koje od njih dobijete, i fotografisanje unutrašnjosti je najstrože zabranjeno.
Galataport Istanbul
Galataport Istanbul je luka za kruzere sa prekrasnim hotelima, modernim ugostiteljskim objektima, buticima renomiranih proizvođača i prostranim šetalištem uz sam Bosfor.
Otvoren krajem 2021. godine, odiše sasvim drugačijom energijom. Potpuno moderan i svjetski.
Obavezno prošetajte ovim dijelom. Doživite savremen dio Istanbula.
Naročito je lijep noću, kada dobija novu dimenziju svjetlosnim igrarijama.
Akvarijum Florya (najveći tematski akvarijum na svijetu)
Najveći tematski akvarijum na svijetu World Istanbul Akvaryum u Flory-ji sa svojih 18 tema, učiniće da se izgubite u morskom svijetu. Definitivno je mjesto obavezno na spisku “šta posjetiti u Istanbulu sa djecom”.
Istraživali smo ogromna morska stvorenja koja žive na velikim dubinama.
Plovili smo kroz Crno, Egejsko, Crveno i Mediteransko more. Gubili se u plavetnilu Istočnog, Srednjeg i Zapadnog Atlantika, Tihog okeana. Provlačili se kroz raznorazne moreuze. Naprosto uživali.
Satima bi se moglo samo sjediti i posmatrati morski svijet. Malci su često nas povlačili da idemo dalje. Ko bi mogao odoliti ovakvoj ljepoti.
Posebno je zanimljivo posmatrati njihove vratolomije za vrijeme hranjenja. Raspored vremena hranjenja pronađite na zvaničnom sajtu Akvarijuma Flory-ja.
Posmatrali smo izgradnju Sueckog kanala, istraživali potopljene brodove, vozili se podmornicom.
Moramo priznati da su akvarijumi propraćeni interaktivnim sadržajem veoma zanimljivim za djecu.
A onda vas zapljusne vlažna klima amazonskih šuma. Suočite se sa piranama, kajmanima, otrovnim krastačama. Pozdravite kapibaru. Doživite ih istinski.
Učili smo i o zagađenju voda.
Proveli smo 3 sata u Akvarijumu Flory-ja, družili se sa 1500 vrsta životinja (ukupno 15000 životinja), istraživali i učili. Svima ga toplo preporučujemo.
Radi svaki dan od 10:00-19:00 časova, a vikendom od 09:00-20:00 časova. Ulaznice možete kupiti i online putem linka https://www.istanbulakvaryum.com/en/online-ticket i na taj način ostvarite popust od 10%.
Muzej Panorama 1453 (najveći panoramski muzej na svijetu)
Posjetili smo Muzej Panorama 1453 posvećen osvajanju Konstantinopolja od strane Turaka, jednom od najznačajnih događaja u turskoj istoriji.
Osvajanje Konstantinopolja 29.5.1453. godine značio je kraj Velikog Rimskog carstva nakon gotovo 1500 godina.
S obzirom na ogromne posledice koje je pad Konstantinopolja imao na ostatak svijeta, ovaj događaj se smatra za kraj srednjeg vijeka.
U čast proboja Teodosijevih zidina i ulaska Turaka u Konstantinopolj, u blizini mjesta koje je bilo poslednje uporište Vizantijskog carstva, napravljen je panoramski muzej koji prikazuje kako se odvijala bitka do najsitnijih detalja.
Obavezna, ali obavezna je lokacija na spisku “šta posjetiti u Istanbulu”.
Znali smo šta nas očekuje, kako dijelovi slike izgledaju, ali opet nas je osvojio.
Prolaskom kroz muzej do vrha, do panorame, upoznajte se sa razlozima slabljenja Vizantijskog carstva.
Kroz filmove i fotografije predstavljene su mnoge istorijske činjenice koje su prethodile centralnom događaju.
I eto nas, stižemo na vrh. I kad čujete uzvike oduševljenja prvih pristiglih, znate da vas čeka prava stvar.
Panorama u obliku kupole, potpuno dočarava sam čin proboja. U trenutku se preispitujete da li je nebo pravo ili je i ono iscrtano.
Prateća muzika i izrovana zemlja ispred oslikane bitke, postavka topova, strijela, razbacana đula vas bacaju u samo žarište borbe.
Topot konja, zvukovi urlika, povika, zveket oružja, vojna muzika podrške, čine da se izgubite u muzeju.
Nevjerovatno koliko se može u jednoj prostoriji pomoću slike i pratećih elemenata prikazati tako kompleksan događaj.
U pozadini, na oslikanoj kupoli, vidite šatore, trupe koje nadolaze, ratnike za katapultima, konje u plamenu, ranjene, borbu prsa u prsa na samim zidinama grada. Prikazani su elementi bitke koji dosežu do velikih daljina. Prosto nevjerovatno.
Tu je i sultan Mehmed Osvajač koji sa konja ubija jednog od plemića i divi se rušenju zidova.
I malci su konstatovali da je toliko puno detalja. Zagledajte se u bilo koju fotografiju, mnogo toga ćete pronaći.
Oslikavalo ga je 8 talentovanih umjetnika i pri tome nacrtalo preko 10.000 ljudskih figura, a sve to na 2350 m².
Predstavlja najveći panoramski muzej na svijetu.
Prosto je nemoguće dočarati kakav je utisak muzej ostavio na nas. Pa čak i na one koji nisu toliki ljubitelji istorijskih događaja.
Morate ga posjetiti.
Ulaznica je samo 50 TL za starije od 7 godina. S obzirom da je cijena ulaznice promjenljiva kategorija, radno vrijeme i trenutne cijene ulaznice provjerite na zvaničnom sajtu Muzeja Panorama 1453.
Ako ste ljubitelj suvenira kovanica, pripremite 5 TL gvozdenih (po 1 TL), pri izlasku iz muzeja se nalazi automat za izradu kovanica.
U blizini muzeja uživajte u zidovima Konstantinopolja koji su opasivali grad sa svih strana i činili ga neosvojivim.
Turci su održavali zidine sve do 19. vijeka, dok se nije ukazala potreba za proširenjem grada izvan njihovih granica. Sada su mnogi dijelovi u ruševnom stanju, dok su na pojedinim mjestima vidljivi znaci restauracije.
Na velikom broju mjesta širom grada posmatrajte moćnost zidina. Ipak su oni opasivali grad i štitili ga 1000 godina. Samo dva puta su osvojeni, za vrijeme Četvrtog krstaškog pohoda 1204. godine i poslednji put 1453. godine. Riječ je o značajnoj istorijskoj znamenitosti.
Legoland u Istanbulu
Kao prvo da čujemo koje dijete ne voli lego kocke?
Nas je zadesilo kišno popodne i prva asocijacija za dobar provod nam je bio Legoland.
Namijenjen je za djecu od 3 do 10 godina, ali ne brinite imamo mi i starije malce, pa su se super proveli. U jednom trenutku su se za stolom zatekli samo 40+ kako slažu autiće i spremaju ih za trku niz stazu. Godine su samo broj.
Legoland je smješten unutar tržnog centra, tako da ne očekujete ogromno prostranstvo lego čuda.
Avanturu započinjete vožnjom kroz tunel i uništavanjem negativaca laserskim pištoljima. Najljepše od svega što je predviđeno i za djecu i za odrasle.
I stižemo u carstvo lega. Uživajte u najvećim znamenitostima Istanbula, kao i najpoznatijim svjetskim građevinama. Postavka je intereaktivna, tako možete aktivirati kola hitne pomoći, vatromet iznad bosforskog mosta, brodove na Bosforu, bušilice majstora na putu…
Vozite se magičnim biciklima iz Hari Potera. Napravite auto, pa ga testirajte na stazama. Isprobajte svoja majstorstva u Lego master gradilištima. Uživajte u igraonici, 4D bioskopu (filmovi su na turskom) i za kraj se počastite suvenirom iz Lego prodavnice.
Zanimljiv izbor, naročito ako je nepovoljno vrijeme napolju.
Rade svaki dan od 10-19 časova. Ulaznice možete kupiti na ulazu u Legoland ili online putem njihovog linka https://www.legolanddiscoverycentre.com/istanbul/en/ i ostvariti popust od 10%.
Ako planirate posjetiti Muzej voštanih figura, Sea life i Legoland ili neku od kombinacija, kupite kombinovane pakete ulaznica na njihovom sajtu, mnogo povoljnije je nego da kupujete pojedinačne ulaznice.
Crkva Svetog Đorđa (sjedište patrijarha prvog među jednakima)
Jedna od najznačajnijih znamenitosti grada Istanbula je sjedište Vaseljenske (Carigradske) patrijaršije i obavezno je ako se pitate šta posjetiti u Istanbulu, bez obzira na vašu vjersku opredjeljenost.
Još u četvrtom vijeku je na carigradskom ekumenskom saboru određena nadležnost carigradskog patrijarha, po kojoj je dobio mjesto odmah nakon rimskog pape.
Turbulentna istorija Istanbula se osjetila i na ovlaštenjima carigradskog patrijarha. Za vrijeme Četvrtog krstaškog pohoda, sjedište se seli u Nikeju i tamo ostaje do 1272. godine. Poslije osvajanja Konstantinopolja 1453. godine, slabi moć patrijarha. Novi gubitak moći se odigrava u 19. vijeku formiranjem nacionalnih država i autokefalnih crkvi.
Sjedište Vaseljenske patrijaršije od 1601. godine je crkva Svetog Đorđa. U crkvi Svetog Đorđa su mošti Svetog Jovana Zlatoustog i Svetog Grigorija Hrizostoma, kao i crni stub za koji se vjeruje da je za njega bio vezan Isus Hrist prije raspeća na Golgoti.
S obzirom na njen značaj u pravoslavnom svijetu i bogat istorijski značaj morali smo je posjetiti.
Imali smo čak čast da prisustvujemo liturgiji koju je predvodio carigradski patrijarh lično.
U rangiranju pravoslavnih patrijarha, on je prvi među jednakima. Predstavnik je pravoslavne crkvene zajednice na saborima, naročito kada se donose odluke vezane za odnos pravoslavne i drugih crkava. Najznačajnija nadležnost Vaseljenske patrijaršije jeste Sveta Gora, mjesto od jedinstvenog značaja u hrišćanskom svijetu.
Opasana debelim zidinama, crkva Svetog Đorđa podsjeća na ranohrišćanske bazilike. Nakon požara koji je preživjela 1720. godine nije se smjela ponovo izgraditi kupola, jer se prema zakonu nakon pada Konstatinopolja, ne smiju graditi hrišćanski vjerski objekti viši od muslimanskih vjerskih objekata.
Ulaz u sjedište Vaseljenske patrijaršije je besplatan i moguć u periodu od 08-17 časova.
Sjedište Vaseljenske patrijaršije je u naselju Fener, poznatom Grčkom dijelu Istanbula. Izgled građevina, ulice, imaju drugačiju energiju u odnosu na ostale dijelove Istanbula.
Da biste u potpunosti upoznali Istanbul sa svojim različitostima, prošetajte šarenim uskim uličicama Fenera, sa prekrasno ukrašenim lokalima punih cvijeća i simpatičnih detalja.
Pierre Loti (najromantičnije mjesto u Istanbulu)
Idealna destinacija za napraviti predah, uživati u jednom od najljepših pogleda u Istanbulu.
Uz pijuckanje tradicionalnog turskog čaja u bašti kafića Pierre Loti, napunićete baterije i sagledati ljepote zaliva Zlatni rog i njegove okoline.
Često mi je žao što fotografije ne mogu prenijeti ljepotu i širinu pogleda sa vidikovca, ali možda je tako i bolje. Moraćete i sami doživjeti ovaj gušt sa Pierre Loti brda.
Njegove ljepote je među prvima spoznao francuski pisac i moreplovac Louise Marie Julien Vlaud koji je pisao pod pseudonimom Pierre Loti. U Istanbul je prvi put došao 1876. godine kao moreplovac i bila je to ljubav na prvi pogled. Inspirisan ljepotama Istanbula, uživajući u kafi i pogledu sa brda, baš ovdje je napisao dio svojih djela.
Od tog vremena, brdo i kafić nose njegove ime.
I mi smo se progurali u prve redove stolova, pijuckali kafu i čaj, mačku preuzeli u krilo, gubili se u krajoliku koliko nam je pogled dosezao i odmarali.
Jeste po nama najromantičnije mjesto u Istanbulu, ali i porodice sa malom djecom mogu itekako uživati.
Na brdu Pierre Loti postoji više ugostiteljskih objekata u kojima možete probati neka od tradicionalnih turskih jela. Tu su i štandovi sa suvenirima. Sve govori da se radi o veoma posjećenom turističkom mjestu. Obavezno ga uvrstite na spisak “šta posjetiti u Istanbulu”.
U podnožju brda, kod polazne stanice uspinjače, se nalazi Eyup Sultan džamija, prva izgrađena džamija u Istanbulu.
Izgradio ju je Muhamed Osvajač 1458. godine i predstavlja jednu od omiljenih džamija u kojoj se okuplja veliki broj turista.
Zanimljivo je da su se u njoj održavale ceremonije mačevanja za osmanlijske kneževe koji su pretendovali na presto.
Dolazak do Pierre Loti kafića je vrlo jednostavan.
Stanica do koje se vozite gradskim prevozom je Eyup Teleferik. Nastavak puta možete da birate: pješke, stazom kroz groblje, ili uspinjačom.
Svuda ćete uočiti znakove za uspinjaču (teleferik), tako da ćete je lako pronaći ako se odlučite za ovaj vid prevoza.
Vožnju možete platiti Istanbulcard karticom i za samo par minuta ste stigli na vrh brda. Djeca uvijek biraju uspinjaču i nisu pogriješili.
Miniaturk (Turska u malom)
Jedan od svjetski poznatih parkova minijaturnih građevina (Miniaturk) se nalazi u Istanbulu. Kako biste upoznali i druge velemajstorske građevine koje su u Istanbulu, ali i izvan njega, i vidjeli neke od prirodnih fenomena Turske, potrebno je da posjetite park Turska u malom.
Na 15,000 kvadratnih metara su u razmjeri 1/25 napravljena 136 modela poznatih građevina iz svih perioda turske istorije. Osim znamenitosti sa područja današnje Turske, pronaći ćete modele koji imaju posebno mjesto u cjelokupnoj turskoj istoriji. Zato nemojte se čuditi kada ugledate maketu Starog mosta u Mostaru.
Prolazili smo pored najpoznatijih džamija, medresa, pošte, grobnica, pravoslavnih hramova, karavan saraja, gradskih zidina, dvoraca, ljetnikovaca, spomenika, mostova, uspinjača, vijadukta, aerodroma i drugih zanimljivih građevina. Uživali smo u pogledu i maštali o posjeti bigrenih kada sa Pamukala i letenju balonom iznad Kapadokije.
A sve vrijeme nas je dozivao Bosforski most sa koga se pruža divan pogled na cijeli Miniaturk.
Takođe su prikazana i dva od sedam čuda antičkog doba koja više ne postoje (Artemidin hram i mauzolej Halikarnasa).
Ako dolazite sa djecom u Miniaturk, ponesite puno kovanica od 1 TL. Iskoristite ih za lavirint, vožnju glisera po jezeru, navijačke pjesme na stadionu, drvo koje priča djeci priče (ali na turskom).
U sklopu Miniaturka postoji restoran koji od srca preporučujemo. Cijene potpuno prihvatljive, hrana izvrsna, osoblje izrazito ljubazno.
Miniaturk jednostavno morate uvrstiti na spisak „Šta posjetiti u Istanbulu“, a pogotovo ako putujete sa djecom.
Ako ste ljubitelj parkova minijaturnih građevina, evo još jedne ideje. Posjetite Minimundus u Klagenfurtu.
Krstarenje Bosforom
Istanbul je grad koji je okružen vodom. Mramorno i Crno more, zaliv Zlatni rog i Bosforski moreuz doprinose pojačavanju njegove ljepote i specifičnosti.
Nemoguće je doći u Istanbul, a ne sagledati ga sa vode. Koliko god da ste ga prepješačili, uvijek ćete iz broda ugledati još neku novinu, a i doživljaj je sam po sebi poseban.
Vožnja Bosforom se mora naći na spisku stvari „must do“ dok ste u Istanbulu.
Samostalna organizacija je vrlo jednostavna i ne postoji potreba za angažovanjem turističkih agencija.
U luci Eminonu postoji više brodova koji vrlo često polaze i nude usluge krstarenja Bosforom za 60 TL (4 evra). Uočićete reklame pri samom dolasku na luku. Plaćanje vršite prije polaska, na njihovim kioscima, i nema potrebe za prethodnim rezervacijama. Vožnja od 1,5 sat može da počne.
Bosfor je moreuz koji spaja Mramorno i Crno more. Dugačak je 32 km, a tokom krstarenja se pređe gotovo cijelom dužinom. Ono što je nas posebno iznenadilo je da mu dubina doseže od 50-120 m i da je njegova širina, odnosno razdaljina između evropskog i azijskog dijela 660 m.
Uživanje u krstarenju Bosforom započinjemo pogledom na evropski dio. Ispraćamo Galata most, Galata kulu, Topkapi palatu, minarete Aja Sofije i Plave džamije. Uživamo u pogledu na Dolmabahče palatu sa vode.
Sve vrijeme preko razglasa vas upoznaju pored kojih znamenitosti prolazite. Počastite se pićem na brodu, posmatrajte bezbrižan let galebova i uživajte.
Iznenadili smo se ljepotom Ciragan palate, nekadašnje rezidencije, a današnjeg ekskluzivnog hotela.
Nastavljamo dalje vožnju uz evropsku obalu. Nižu se Ortakoy džamija i dva bosforska mosta koja spajaju evropski i azijski dio.
Posebno privlačno sa vode djeluje tvrđava Rumeli hisar. Možete sagledati kompletno njeno zdanje sa vode. Podigao ju je sultan Mehmed II Osvajač mnogo prije osvajanja Konstantinopolja, kako bi što lakše našao način za njegovo osvajanje.
Prelazimo na azijsku stranu, potpuno drugačiju od evropske. Nižu se vikendice imućnih vlasnika. Miješaju se stilovi gradnje. Pravi gušt je posmatrati ih.
Tu su i ljetnikovci osmanlijskih sultana. Kucuksu kasri je jedna od njih. Izgrađena je u 19. vijeku i namijenjena je isključivo za dnevni odmor, pa zbog toga ne posjeduje spavaće sobe. Otvorena je za posjetioce.
Ako malo bolje pogledate fotografiju, uočićete i mladence, znači da je pogodna za fotografisanje.
Poslije Anadolu hisar, osmanske tvrđave iz 14. vijeka, dolazite do Beylerbeyi palate koju je izgradio sultan Abdulaziz u 19. vijeku.
I za kraj plovidbe, pozdravljate se sa Djevojačkom kulom i vraćate se u početnu luku Eminonu.
Dajemo vam mali savjet: koliko god da vam se vrijeme čini lijepim, imajte na umu da je na brodu hladnije nego na obali. Ako uzmete u obzir i mogućnost vjetra, nije loše ponijeti neku jaknicu.
Krstarenje Bosforom se mora naći na spisku šta posjetiti u Istanbulu pa i da ste samo dva ili tri dana u njegovoj posjeti.
Azijski dio Istanbula i Camlica brdo
Doći u jedini grad na svijetu koji leži na dva kontinenta i ne biti na obje strane je grijeh. Morali smo osjetiti azijski dio Istanbula.
Odlučili smo se da posjetimo naselje Uskudar.
Najlakši način prelaska Bosfora je trajektom sa luke Eminonu. Mi smo pored trajekta, morali isprobati prelazak podzemnom željeznicom koja vodi ispod Bosfora. Ovo je bio megalomanski projekat Turske, koji su završili za samo devet godina. U pitanju je prvi transkontinentalni tunel i dugačak je 13,6 km. Nije ništa specijalan osjećaj pri vožnji, ali smo ga morali isprobati. Doduše, jeste brži prelaz za razliku od drugih vidova prevoza, traje samo 4 minute.
Kao treću opciju možete koristiti autobuse koji prelaze preko bosforskog mosta.
Prvo vas dočekaju pecaroši poredani duž šetališta uz Bosfor.
Prirodno će vas voda privući, pa ćete nastaviti uživanje u šetnji do Djevojačke kule.
Divna atmosfera.
Za razliku od evropskog dijela, azijski je mnogo opušteniji. Manje su gužve i na šetalištu i na putevima.
Na stepenicama uz Bosfor su često poredani šareni ćilimi ugostiteljskih objekata, pa uz pogled na Djevojačku kulu, možete uživati u turskom čaju i prepustiti se trenutku.
Djevojačka kula je poznati 30 m visok svjetionik Bosfora za koji se veže jedna interesantna priča.
Prema legendi, vizantijski car je u Djevojačku kulu zatvorio svoju kćerku, nakon što mu je prorok predskazao da će ona za svoj 18. rođendan umrijeti od ugriza zmije. Čuvala ju je vrlo opasna straža sve godine zatočeništva.
Kada je stigao i taj dugo očekivani dan, otac ju je posjetio i u znak velikog slavlja donio joj punu korpu jabuka. U njoj se krila zmija. Ujela je djevojku i proročanstvo se obistinilo.
Popularnosti Djevojačke kule je doprinijelo i snimanje filma James Bonda „The world is not enough“.
Sada je u Djevojačkoj kuli restoran, do koga možete organizovano doći brodićima iz Uskudara (odmah naspram svjetionika). Znači, romantičari, uvrstite je na spisak “šta posjetiti u Istanbulu”.
Na azijskoj strani se nalazi i vidikovac Camlica, sa koga se pruža jedan od najljepših pogleda na Istanbul. Ono što ga izdvaja od ostalih je što sa njega možete najbolje osjetiti njegovu veličinu i to i na evropskoj i na azijskoj strani. Nikako mu granice nismo uspjeli sagledati.
Do vidikovca Camlica možete doći autobusom, ali je najlakši način taxijem. Pronašli smo ga odmah na izlasku iz podzemne stanice. Cjenkali se i za 50 TL (3 evra) nas 5 stigli do vrha.
Stižemo na prekrasno ukrašen prostor namijenjen za piknik.
I baš sa ovog mjesta, na 268 m visine, ispred vas se ispruži Istanbul na dva kontinenta i dva mora, sa zalivom i moreuzom i sa svojih 7 brda. Veličanstven prizor.
Možete cijeli dan provesti na Camlica brdu. Dječija igrališta, divna priroda, ugostiteljski objekti nude sve što vam je potrebno da upotpunite dan.
U povratku predlažemo da se spustite pješke. Divite se kao i mi prekrasnim parkovima, divnim građevinama, drugačijoj energiji od one na evropskoj strani, mirnoći života, bogatim naseljima, prostornom uređenju, idejnim rješenjima novih džamija.
Vrijedilo je preći Bosfor. Za potpuno upoznavanje grada, predlažemo da lutanje po azijskoj strani stavite ne spisak “šta posjetiti u Istanbulu”.
Jednodnevni izlet na Prinčevska ostrva
Još jedna posebnost Istanbula su i njegovih 9 ostrva koji čine arhipelag Adalar, smješten u Mramornom moru. Četiri od njih su otvorena za posjete (Buyukada, Heybeliada, Burgazada, Kınalıada), jedan je na pola moguće posjetiti (Sedefadasi), dva su privatna ostrva (Kashikadasi i Yassıada), a dva nenaseljena (Sivriada i Tavsanadası).
Postojalo je još jedno ostrvo, ali je ono pod dejstvom zemljotresa potonulo.
Prinčevska ostrva su dobila ime po tome što su vizantijski carevi na njih u izgnanstvo smještali neposlušne prinčeve ili pretendente na presto. Bila su potpuno izolovana i teško dostupna.
Uvođenjem linija trajekta do ostrva, dobila su na svojoj popularnosti. Sve više Turaka u ljetnom periodu dolazi na odmor i kupanje. Nije ni čudo što je na ostrvima izgrađen veliki broj ljetnikovaca.
Kako su oni spoznali ljepote ostrva, tako su ih i turisti počeli osvajati. Na njima ipak nećete osjetiti gužvu, kao što je to slučaj sa većim dijelom Istanbula.
Mi smo posjetili najveće ostrvo, Buyukadu, udaljenu 35 km od centra grada. Toplo i vama preporučujemo ovaj zanimljivi, opuštajući, jedinstveni, povoljni jednodnevni izlet.
Do ostrva dolazite trajektom iz luke Eminonu. Kreće na svakih sat vremena od 10 do 19 časova i cijena prevoza je 32 TL (2 evra) za odrasle i 26 TL (1,6 evra) za djecu.
Postoji više prevoznika koji polaze iz luke Eminonu, sa razlikom od 15-ak minuta u vremenu polaska. Cijena za sve je ista, samo za djecu može biti razlika.
Užitak počinje i na samom trajektu. Na sve strane razigrani galebovi i delfini, more, sunce i vjetar u kosi.
Na trajektu uživajte u kafi, turskom čaju, cijeđenoj narandži, pa neka ugođaj bude potpun.
Mi smo se po ko zna koji put divili veličini Istanbula. Gigant koji osvaja. Veliki koliko god da vam pogled doseže sa bilo kog mjesta da gledate.
Nakon sat vremena stižete.
Dobrodošli na ostrvo bez automobila. Oko vas su bicikli i električna vozila. Auta su rezervisana samo za javne servise (vatrogasce, policiju, čistoću, poštu…). Gotovo da ih ne možete ni uočiti, jer rijetko kad saobraćaju.
Kako smo uživali! Iznajmili smo bicikle za 50 TL (3 evra) cijeli dan/biciklu. Jedino nemaju baš, baš malih. Zanimljivo je da nećete dobiti ni bravicu. Na sigurnom ste. Prilikom iznajmljivanja bicikla kao depozit ostavljate neki od ličnih dokumenata.
Krenuli smo u istraživanje najvećeg ostrva Adalara, a opet sa površinom od samo 5,4 km2.
Okolina luke je najgušće naseljena. Posmatrali smo motoriće, bicikle, drvene kućice, restorane. Otisnuli smo se malo dalje i iznenadile su nas prelijepe vikendice sa prekrasnim dvorištima ispunjenim cvijećem i drugim ukrasnim biljkama. Načičkane uz more, odaju bajkovitu sliku Buyukade.
A onda zelenilo, plaže i romantične bašte ugostiteljskih objekata. Na kakva čarobna mjesta smo naišli. Morali smo pauzirati na osamljenim mjestima, poredati na grebenu i gubiti u pogledu na Mramorno more i ostala ostrva Adalara. Pravi mali raj.
Staza je lagana, sa vrlo blagim usponima. Odlično je obilježena i kružna. Obavezno obiđite ostrvo biciklom. Idealna porodična avantura i obavezna na spisku šta posjetiti u Istanbulu ako volite aktivnosti i prirodu.
Ako niste raspoloženi za vožnju bicikla, koristite usluge električnog mini busa i električnog taxi-ja. Stanica im je u blizini luke. Plaćanje možete izvršiti Istanbulcard-om.
Nekada su prevoz na ostrvu vršili konji kočijama, ali je od 2020 godine ovakav vid prevoza zabranjen.
Na ostrvu od znamenitosti posjetite manastir Svetog Đorđa i manastir Svetog Dimitrija, oba iz 6. vijeka. Tu je i devastirana drvena kuća Leona Trockog, prognanog iz SSSR-a na ostrvo od strane Staljina.
SAVJET: odmah po dolasku provjerite kada vam je poslednji trajekt, da vam se ne bi desilo da zakasnite, pa da morate neplanski noćiti na ostrvu.
Mačke u Istanbulu
Jedna od atrakcija u Istanbulu su svakako i mačke. Nemoguće ne primijetiti ih.
Pretpostavlja se da u gradu postoji oko milion uličnih mačaka. Ne može se reći napuštenih, jer one imaju svu potrebnu njegu. To su podgojene, održavane, umiljate mace. Ugledaćete na mnogim ćoškovima hranilišta, kao i skloništa za hladne zimske dane.
Čim se smjestite u neki lokal, doći će vam u krilo. Njima je sve dozvoljeno.
Ulaze u vjerske objekte, restorane, kafiće, butike, makete u Miniaturku, Topkapi palatu, sjedaju na motorna vozila, hodaju po bazarima, oko Galata mosta, osamljenim mjestima ostrva. Ima ih bukvalno svuda.
Vjerovatno ste već čitali u našoj priči o mačku Gil koji je živio 16 godina u Aja Sofiji.
Mačku Tombili su podigli spomenik u naselju Ziverbeyu, jer je bio ulična maca o kojoj je brinulo dosta ljudi. Popularnost je dobio nakon objave fotografije kako pozira nalakćen na zidić.
Kako su dospjele i prihvaćene mace?
Došle su sa brodovima u Konstantinopolj i odomaćile se. Kao veliki neprijatelji glodara, domaćini su ih prihvatili.
Takođe su mačke poštovane jer u islamu se smatraju čistim životinjama, o kojima je pisao i sam Prorok Muhamed.
Ljubitelji mačaka, dobrodošli ste.
I na kraju, zar Istanbul nije riznica spektakularnih lokacija.
Nikakvo čudo što mu se turisti iznova i iznova vraćaju.
Sada i vi imate spisak šta posjetiti u Istanbulu.
Istanbul je veoma jednostavan za snalaženje uz dobru pripremu. U našoj priči “Kako samostalno u Istanbul” pročitajte sve što je potrebno za odlazak uz lako snalaženje sa što manje potrošenog novca.
Ako ste ljubitelji metropola, posjetite Minhen ili možda Budimpeštu. Naše iskustvo pročitajte u pričama Minhen – šta vidjeti u srcu Bavarske ili Budimpešta sa djecom – 9 fascinanstnih raznolikih destinacija za nezaboravan odmor
