Pećina Orlovača je definitivno jedna od najljepših pećina u BiH, ali i regionu. Pouzdano vam to možemo tvrditi iz bogatog ličnog iskustva. A lako je i dostupna, u blizini je Pala, Jahorine, Sarajevo… Na dohvat ruke.
Očaraće vas kako svojom ljepotom, tako i onim što je u njoj pronađeno, životinjama koje i danas u njoj žive, ali i pričama koje se vežu za nju iz daleke prošlosti, pa i onim simpatičnim šaljivim anegdotama koje je odnedavno prate.
Koliko je lijepa da čak ima i dvoranu za randevu pećinskih medvjeda. Nije to baš potpuno obična pećina, a i medvjedi su znali šta je lijepo.
Pećina Orlovača je istražena 2.5 km, na 3 sprata je, sa 14 cjelina, bogata stalaktitima, stalagmitima, prekrasnim pećinskim stubovima, bigrenim kadama, draperijama, različitim salivima, halaktitima, koralnim nakitom, aragonitom…
Često se iz naših redova čulo „a jeste lijepa“. Imamo i snimke koji idu ovoj tvrdnji u prilog.
Turistima je dozvoljen prolazak osvijetljenom stazom u dužini od skoro 600 m. Divićete se ljepoti 9 od 14 cjelina sa kacigom na glavi i uz vođstvo stručnog vodiča.
U toku zime je pećina zatvorena, zbog zimskog sna slijepih miševa koji u njoj žive.
Može se pećina Orlovača pohvaliti da u njoj žive jedne od najugroženijih grupa sisara u Evropi, slijepi miševi mali potkovičar i mali mišouhi večernjak. Nedavna istraživanja su pokazala da u pećini žive 84 jedinke slijepih miševa, a u toku ljeta je evidentirano kretanje još 3 vrste slijepih miševa: 2 vrste potkovičara i 1 večernjaka.
Imali smo želju vidjeti slijepe miševe, ali nismo uspjeli. Nije ni bitno, bitno je da su tu. Društvo im pravi i endemska vrsta insekta Charonites orlovacensis koji živi samo u pećini Orlovača i nigdje više na svijetu.
A pećina Orlovača toliko toga nudi, da ne postoji mogućnost da vas ne impresionira.
Redale su se dvorane Ulazna dvorana, Zmajeva jazbina, Krokodilski hodnik, Dvorana svodova, Ermitaž, Prolaz svjetionika, Dvorana slonovo oko (Randevu), Termopilski prolaz i Romanija.
Najviše pažnje je u nama pobudila Dvorana slonovo oko, odnosno Randevu. Baš u njoj se spajaju sva tri sprata pećine. Prvi sprat iz koga je 1975. godine započeto istraživanje pećine, 2. sprat kojim se turisti dive prirodnim ljepotama i treći sprat na kome su pronađeni ostaci kostiju pećinskog medvjeda stari 16 500 godina (preteče mrkog medvjeda).
I baš ovdje u ovoj dvorani su se pećinski medvjedi i sastajali. Otuda i nosi naziv Randevu dvorana.
A kad smo već kod pećinskih medvjeda, 2014. godine su poplave izbacile 5. po veličini lobanju pećinskog medvjeda u Evropi. Moći ćete je vidjeti sa drugim eksponatima u muzeju pored pećine Orlovača.
Takođe će vam vodiči u pećini pokazati Kornjačinu glavu, orjentir pećinskih medvjeda o koji su se oni češali i pomoću kog su se orjentisali u pećini.
Skrenuće vam pažnju i na slonovsku i krokodilsku kožu.
Divićete se vi velikom broju pećinskog nakita: Nijagarinim vodopadima, Krivom tornju u Pizi, Bogorodici i Isusu, Starina Novaku, Ognjištu…
Ponosno će vam pokazati i Olimpijsku vatru okrenutu naopačke, ali i simbol pećine Orlovača, skup 20 stubova i 18 stalagmita načičkanih jednih do drugih na vrlo malom prostoru, iako je čovjek rekao da je nemoguće da bude više od 10 stubova na ovolikom prostoru.
Čudo je pećina Orlovača, kažemo vam.
Priča o stalagmitu Mišku će vam sigurno izmamiti osmijeh, pogotovo što je anegdota novijeg datuma.
Naime, na prokopavanju pećine je radio radnik Mišo. Pri svakodnevnim upitima supruge gdje ide, odgovarao je da radi na nekoj pećini.
Godine 2002. se zvanično otvara pećina Orlovača za turiste i među prvim posjetiocima se pojavljuje i Mišina supruga. Vodič je tokom vođenja grupe pričao kako za 1 cm nakita je potrebno da prođe 200 – 250 godina, na šta bi Mišina supruga reagovala sa: „Lažeš mali!“. Opet bi vodič govorio kako je nakit nastajao milionima godinama i opet bi se čulo: „Lažeš mali!“
Prosto se nije moglo više ignorisati, morao ju je pitati šta je to on slagao, a ona je samo rekla: „Sve je ovo moj Mišo napravio.“
I tako u znak zahvalnosti vrijednom Miši, jedan stalagmit dobi ime „Miško“.
Brzo će vam proći posjeta pećine Orlovača. Iako traje oko 30 minuta, činiće vam se da je bilo i kraće.
Nakon posjete pećine, obilazak uključuje i ulazak u muzej u kome možete vidjeti presjek nakita na osnovu kog je utvrđena brzina njegovog rasta, pronađene kosti i lobanje pećinskog medvjeda, fotografije prvih istraživača pećine, keramiku iz mezolita, ciglu iz perioda antičkog Rima, sjekiru staru između 2500 i 3500 godina i mnoge druge značajne i vrijedne eksponate.
Za ljubitelje outdoor aktivnosti, popnite se na vidikovac brda Orlovača (1056 mnv), koji je odmah iznad ulaza u pećinu (948 mnv) ili prošetajte do izvora rijeke Sinjave, koja protiče tik pored muzeja pećine Orlovača.
Sigurno će vam biti interesantna i priča kako je pećina Orlovača dobila ime! Možda ste već i pretpostavili. Iznad samog ulaza u pećinu, nekada su živjeli suri orlovi, i baš zbog njih dobi naziv Orlovača.
GDJE SE NALAZI I KAKO DOĆI U PEĆINU ORLOVAČA
Pećina Orlovača se nalazi 10 km od centra Pala, u mjestu Sumbulovac, zaseok Donje Sinjevo, na brdu Orlovača, u zapadnom dijelu romanijskog svoda.
Ako se oslanjate na Google map, nemojte ukucati Orlovača, jer će vas voditi na vrh brda, već unesite baš „pećina Orlovača“.
Put je dobar, asfaltiran. Vrlo je lagan pristup.
TERMINI ULASKA I CIJENE
Pećina je otvorena od 15. aprila do 15. oktobra. Termini ulaska su u 10h, 12h i 15h (ponedjeljkom se ne organizuje ulazak).
Posjeta je moguća isključivo u pratnji stručnog vodiča i traje oko 30 minuta.
Odmah na početku dobijete kacige i popunjavate potrebnu dokumentaciju.
Cijene ulaznica potražite na zvaničnom sajtu Kulturno-sportskog centra Pale.
Korisna informacija: obavezno obujte udobnu i neklizajuću obuću, a imajte u vidu da je u pećini konstantnih 9ﹾC tokom cijele godine.
I naravno kada ste već na romanijskom području, nikako, ali nikako ne smijete preskočiti adrenalinsku avanturu via ferratu Sokolov put. Sve informacije o užitku, ali i mnogim korisnim informacijama od oblačenja, ko da vas vodi, cijenama, kako doći… pročitajte u našoj priči „Via ferrata Sokolov put iz iskustva“.
