Bosna i Hercegovina je poznata po impresivnim prirodnim ljepotama, bogatoj istoriji, fantastičnoj kuhinji i neprikosnovenim srdačnim, gostoljubivim stanovnicima. Putovati po BiH, a ne guštati u tradicionalnim bosanskohercegovačkim specijalitetima, ne pruža potpuno uživanje u blagodatima zemlje. Pročitajte koja su najbolja jela u Bosni i Hercegovini. Nemojte propustiti priliku da se predate savršenim trpezama.
Sigurni smo da će vas opčiniti jedna od najboljih kuhinja u Istočnoj Evropi, koja se vijekovima usavršavala pod uticajem Turaka, Mediterana i Srednje Evrope.
Saznajte koja smo slana jela i poslastice izdvojili kao neizostavne iz bogate ponude, kao i mjesta u kojima ih morate isprobati. Nismo zaboravili ni karakteristična pića za Bosnu i Hercegovinu, koja su neizbježni dodatak autentične trpeze.
Ćevapi
Ako govorimo o tome šta jesti u BiH, prva asocijacija svima je sigurno ćevap. Nacionalni specijalitet. Stigao na područje Bosne i Hercegovine sa Osmanlijama i zadržao se do danas na naše opšte zadovoljstvo.
Ćevap je jelo koje se pravi od mljevenog mesa na roštilju i služi se u lepinji, somunu ili piticama. Često se lepinje prelivaju specijalnim umacima koji im daju poseban ukus i mekoću.
Najbolji ćevapi su banjalučki, sarajevski, travnički i tuzlanski. Svaki ima svoje specifičnosti.
Svaki majstor ima svoj recept koji čuva u tajnosti, ali ćemo vam otkriti različitosti između 4 glavne podjele najboljih ćevapa na području BiH.
Banjalučki ćevap se pravi u obliku pločica. Služi se u lepinji, a pravi od junetine i ovčetine.
Sarajevski ćevapi se prave kao pojedinačni valjutci. Služe se u somunu, a prave od junetine.
Travnički ćevapi se prave kao pojedinačni valjutci. Služe se u pitici, a prave od teletine, junetine, ovčetine i jagnjetine.
Tuzlanski ćevapi se prave kao pojedinačni valjutci. Služe se u lepinji, a prave od junetine, teletine i ovčetine.
Ćevape naručujete kao malu porciju (5 ćevapa ili 2 pločice), veliku (duplo veću od male porcije), kao peticu ili desetku (broj ćevapa), nerijetko i sedmicu. Sve to možete da iskombinujete „u pola“ ili „u cijeloj“ (misli se na lepinju ili somun). Topla preporuka je da tražite crni luk i jogurt. Tek tada imate pravi gušt.
Ćevapi se tradicionalno jedu rukama. Često će vam biti servirani bez escajga i samo uz čačkalicu. U ćevabdžinicama nerijetko postoji voda u korisničkom dijelu za pranje ruku prije jela.
Burek (pite)
“Burek”, „burek sa sirom“, „burek sa krompirom“, „burek sa mesom“, već pri narudžbi znate ko je sa kog područja.
U BiH se jasno zna da je burek pita sa mesom, a još postoje i sirnica, krompiruša, zeljanica i druge.
Burek na turskom i znači pita, tako da ni jedno nije pogrešno, ali čisto da znate, da ne dođe do zabune koja terminologija je na kom području zastupljena.
Pita je tanko razvučeno tijesto punjeno raznim nadjevima (mesom, krompirom, sirom, zeljem, tikvicama, kupusom).
Burek je pita punjena mješavinom mljevenog ili sjeckanog mesa, luka i začina, koja se mota i peče. Mota se u redove, male zvrkove (pitice) ili u krug dok potpuno ne popuni tepsiju.
Na naše prostore je burek stigao sa Osmanlijama i zadržao se do danas na ovim prostorima.
Svakako je jedno od omiljenih jela domaćeg stanovništva, ali i posjetilaca sa drugih područja.
Bosanski lonac
Bosanski lonac je srednjovjekovno jelo bosanskih rudara. Nekada skromno jelo je do današnjih dana pretrpjelo znatne promjene.
Bosanski lonac predstavlja složenac (karakteristika jela sa Mediterana) koji se najčešće pravi u zemljanom loncu. Slažu se meso, mrkva, crni i bijeli luk, kupus, patlidžan, tikvica, paprika, krompir, paradajz, odnosno meso i puno raznolikog povrća po želji kuvara. Još jedna karakteristika jela je da se dugo kuva na laganoj vatri.
O privlačnosti mirisa, a tek o ukusu, ne treba puno komentarisati.
Begova čorba
Begova čorba je jedno od najpoznatijih i najboljih jela iz Bosne i Hercegovine.
Begova čorba je gusta bijela čorba od kokošijeg ili pilećeg mesa, korjenastog povrća sa dodatkom bamija.
Posebnost joj daju bijela zaprška sa mješavinom pavlake, jaja i limunovog soka. Svakako je nezaobilazna na svečanim prilikama prije glavnog jela.
Jela ispod sača
Hljeb, pita, lepinja, meso ispod sača su neprevaziđena jela.
Sač je poklopac kojim se prekriva tava u kojoj se jelo peče na ognjištu. Sač se prekrije žarom za ravnomjerno pečenje. O punoći i specifičnosti ukusa spremljenog jela neću govoriti, ne mogu da pronađem riječi. Morate ga probati.
Koje jelo je najbolje ispod sača, ne bih znala. Volim i jagnjetinu, teletinu, svinjetinu i pogaču i pitu, a tek hljeb.
Tarhana (trahana ili tarana)
Tarhana, sušeno izribano tijesto umiješano od brašna, soli i jaja. Kuva se u vodi sa čestim dodacima povrća i mesa. Postoje dvije varijante tarhane: obična i kisela. Kisela se razlikuje po paradajz soku koji se dodaje.
Donijeli su je Turci iz istočnog Egeja.
Sam naziv potiče od riječi „tarakhaneh”, što znači hrana za siromašne. Na područje cijele Bosne i Hercegovine naziv za tradicionalnu supu je tarhana ili tarana, samo je u Krajini zovu trahana.
Ukusno toplo predjelo.
Kvrguša
Kvrguša je jelo Krajine, sjeverozapadnog dijela Bosne. Predstavlja tijesto (brašno, mlijeko i jaja) koje ima poredanu propečenu piletinu po sebi i sve zajedno se zapeče u rerni.
Na pečenu kvrgušu se dodaje preliv pavlake.
Ime je dobilo po kvrgama koje piletina pravi na vrhu.
Izvrsnu smo jeli u Sanskom Mostu pri posjeti vodopada Blihe i Dabarske pećine.
Kljukuša
Kljukuša je jelo čiji su osnovni sastojci brašno, so i voda.
U Krajini je najrasprostranjenija verzija kljukuše uz dodatke krompira i jaja.
Pečena u tepsiji se kida i preliva jogurtom, sirom ili pavlakom pomiješanim sa bijelim lukom.
Okolina vodopada Blihe i Dabarske pećine je od nas dobila veliki plus i za kljukušu.
Klepe (kulaci)
Klepe ili kulaci su kuvano tijesto punjeno mljevenim mesom i gotovo preliveno pavlakom i bijelim lukom.
Prave se u obliku malih trokutića što im daje neodoljivost. Proces pravljenja je dug, ali se za dobijeni ukus isplati.
Klepe su najsličnije italijanskim raviolama, ali su puno ukusnije.
Nekima od nas su kulaci jedan od favorita među tradicionalnim jelima Bosne i Hercegovine.
Sarma i japrak
Sarma je turska riječ koja znači umotan. Sa razlogom nosi taj naziv.
Sarma predstavlja umotanu mješavinu riže i mljevenog ili sjeckanog mesa u list kiselog ili svježeg kupusa.
Ukoliko istu smjesu umotate u listove vinove loze ili raštiku, dobijete jelo pod nazivom japrak.
Sarma i japrak su toliko popularni u Bosni i Hercegovini, da su najčešći izbor glavnog jela na svečanim prilikama.
Dolma
Na jelovniku restorana ćete često uočiti naziv „dolma“, što na turskom znači „biti napunjen“.
Dolma je povrće punjeno smjesom mljevenog mesa i riže, a različite su varijante povrća koje se puni: paprike, tikvice, paradajz, patlidžan. Najčešće se služe punjene paprike.
Nerijetko se služi i punjeni luk, odnosno „sogan dolma“.
Bosanski kolačić
Bosanski kolačić je jelo napravljeno od mješavine faširanog mesa, jaja, crnog i bijelog luka i hljeba natopljenog u mlijeko (ili brašna).
Formiraju se male kuglice koje se nakon prženja dodatno zapeku sa pavlakom.
Bosanski kolačić je najsličniji ćuftama. Iako ćufte na turskom znače „kolačić od mesa sa saftom“, postoji razlika između ova dva jela.
Hadžijski ćevap
Hadžijski ćevap je dobio ime po tome što se spremao za hadžije koji odlaze na Hadž. Zbog spremanja i načina pakovanja, bio je lak za ponijeti.
Sprema se sa pilećim i telećim mesom. Riječ o jelu koje pored mesa uključuje paprike, paradajz, luk, gljive i mirođije.
Namirnice se malo proprže, prokuvaju u temeljcu i po želji zapeku.
Prijateljski savjet: u Mostaru u Šadrvanu pored Starog mosta probajte Nacionalnu platu koja obuhvata ćevap, bosanski kolačić, hadžijski ćevap, dolmu, japrak, klepe i đuveč i na taj način možete uživati u više najboljih jela iz Bosne i Hercegovine. Poslužuju je u sahanu, tradicionalnoj kalajisanoj dubokoj posudi. I vizuelno moćno izgleda. Za više informaciju pročitajte našu priču 17 fenomenalnih razloga za posjetiti Mostar.
Suhomesnati proizvodi
Prerada mesa u suhomesnate proizvode ima jednu od najdužih istorija spremanja hrane. Proisteklo je iz potrebe da se meso spremi za zimu. Najčešće se pravi u zemljama Južne Evrope i Balkanskog poluostrva.
Sušeni suhomesnati proizvodi se dobijaju od različitih vrsta mesa (najčešće svinje, goveda i ovaca) soljenjem ili salamurenjem i sušenjem na vazduhu ili dimljenjem.
Počastite se pršutom, slaninom, suvim vratom, suvom svinjskom pečenicom, suvim svinjskim kareom i kobasicom. Uz sireve i vruću pogaču idealno predjelo.
Vlašićki (Travnički) sir
Travnički ili Vlašićki sir ima karakterističan, vrlo prepoznatljiv ukus i smatra se jednim od najboljih bijelih sireva u surutki.
Pravi se od mlijeka dobijenog od ovaca koje borave na planini Vlašić. Karakteristično za njega je da se pravi od svježeg mlijeka, na planini, u katunima i da baš tu zri 2-3 mjeseca.
U poslednje vrijeme se često može pronaći i dobijen od kravljeg mlijeka, za one kojima ne odgovara aroma ovčijeg.
Pravac na planinu Vlašić i u degustaciju Vlašićkog sira.
Sir trapist
Sir trapist Marija Zvijezda je polutvrdi sir za rezanje koji se još od 1872. godine proizvodi u trapističkom samostanu Marija Zvijezda u Banjaluci.
Svjetski poznat sir trapist se dobija od kravljeg mlijeka, žućkaste je boje, slatkastog i umjereno slanog ukusa. Konzistencija mu je meka, nježna i elastična. Prosto savršen.
Interesantno za sir trapist Marija Zvijezda je da mu se recept čuva u potpunoj tajnosti. Ne postoji pisani trag načina njegovog spremanja. Čuva ga i poznaje samo jedan monah koji je svoje znanje stekao u francuskom samostanu.
Više o manastiru Marija Zvijezda i siru trapistu pročitajte u našoj priči „Gdje za vikend u okolini Banjaluke“
Livanjski sir
Kako samo ime kaže, livanjski sir se proizvodi u okolini Livna. Počeo se praviti u 19. vijeku, po uzoru na francuski sir grojer.
Prvo se pravio isključivo od ovčijeg mlijeka, a danas uglavnom od mješavine ovčijeg i kravljeg mlijeka, gdje i dalje ovčije mlijeko prevladava.
Riječ je o tvrdom, zlatnožutom, punomasnom siru, jakog, izražajnog ukusa.
Sve o avanturi u potrazi za divljim konjima s Kruga, te kako bogatu trpezu možete očekivati u Livnu, pročitajte u našoj priči.
Sir iz mijeha
Sir iz mijeha je autentičan sir iz istočne Hercegovine.
Prvi put se spominje u 14. vijeku u Dubrovačkom arhivu. Karakterističan je za područje Dinarida.
U BiH se u potpunosti zadržao na planinskim područjima gdje se vrši nomadski način života. Sir iz mijeha je nastao kao potreba nomada da konzerviraju mliječne proizvode tokom boravka na planini.
Usireni sir se stavlja u mješinu (cijelu osušenu ovčiju kožu), zalije maslom da ne ulazi vazduh i tako stoji najmanje tri mjeseca.
Imali smo čast da uživamo u pravljenju sira iz mijeha na Magliću kod komšije koji živi nomadskim načinom života. Koliko smo ponosni i srećni zbog toga, ne moramo posebno ni naglašaviti. Uostalom, pročitajte sve u našoj priči „Njegovo visočanstvo planina Maglić sa najvišim vrhom BiH“.
Sir u maslinovom ulju
Sir iz maslinovog ulja je kulinarski specijalitet koji obavezno morate probati u Hercegovini.
Punomasni, prosušeni sir (kravlji, ovčiji ili kozji) se stavlja u teglu koja se dopunjava maslinovim uljem i kao takav dozrijeva oko 2 mjeseca.
Savršenstvo je kombinovati hercegovački pršut, sir iz maslinovog ulja i vruće uštipke. Eksplozija ukusa.
Sir škripavac
Sir škripavac je specijalitet sa područja juga Hercegovine.
Zašto naziv „škripavac“, pa jednostavno zato što škripi kada se jede. Čak i osoba pored vas može uživati u vašem škripuckanju.
Pravi se od kravljeg mlijeka i može se konzumirati već nakon par sati od trenutka sirenja.
Škripavac je blagog ukusa, najviše podsjeća na mocarelu.
Domaći, ručno pravljen, uvijek možete pronaći na pijaci u Trebinju.
Skorup (stari kajmak)
Skorup se dobija skidanjem masnoće sa kuvanog ohlađenog kravljeg, ovčijeg i kozijeg mlijeka ili njihove mješavine. Čuva se u drvenim bačvama ili mješini. Ima jak, snažan ukus. Ma prste da poližete.
Najljepši je sa planinskih predjela, gdje se živi pastirskim i nomadskim načinom života. Skorup sa Maglića je neodoljiv.
Možete ga sa Zelengore i Maglića probati i u kampovima pri raftingu Tarom.
Cicvara i kačamak (pura)
Pura je kuvano domaće kukuruzno brašno. Mada, nije to baš tako jednostavno za napraviti kao što izgleda. Pura mora biti zrnasta, a ne grumenasta. Potrebno je mnogo napora da bi se napravila savršena pura.
Oduševili smo se kombinaciji pure, domaćeg kiselog mlijeka, narendanog Vlašićkog sira i crnog luka pri putovanju u vezirski grad Travnik.
Cicvara je tradicionalno i kalorično jelo koje se nekada svakodnevno pravilo u kućama.
U cicvaru se stavlja sve što se ima u kući: mlijeko, sir, jaja i kukuruzno brašno uz dodatak kajmaka. Nekada se kuvala od brašna žitarica, pre svega pšenice, ali i raži, ječma, ovsa. Sa dolaskom kukuruza na ove prostore, ova vrsta brašna preuzima vođstvo.
Dobra cicvara mora da bude puno masna, znači da je vrlo bitno da se pravi od punomasnog sira i starog, zrelog kajmaka.
Najljepšu cicvaru u životu što smo jeli je na Magliću, a vjerujte da smo ih mnogo probali.
Savjet: najbolju cicvaru i kačamak probajte u planinskim predjelima i nećete pogriješiti. Tajna dobrog jela je u najkvalitetnijim sastojcima.
Razlika između cicvare i kačamaka je u gustini i dužini kuvanja.
Pura i uštipci sa lučnicom
Stara jela karakteristična za Hercegovinu su pura sa lučnicom i uštipci sa lučnicom.
Pura i uštipci su vam već poznati, a lučnica?
Lučnica je preliv od rastopljenog maslaca, jogurta i sitno sjeckanog bijelog luka.
Idealne kombinacije za dobar početak dana.
Jagnjetina sa ražnja
Mlada jagnjetina sa ražnja je neizostavni dio bogate trpeze.
Najljepša je jagnjetina na prostorima gdje se stada hrane aromatičnim biljem.
Siguran izbor je jagnjetina od pastira, čija stada slobodno šetaju po planini i sa područja Hercegovine.
Postoje neka mjesta koja se često nalaze na proputovanjima, a kroz koja ne možete proći, a da se ne počastite jednom od najukusnijih jagnjetina u BiH. Sigurno već naslućujete da je riječ o Jablanici.
Načičkani restorani sa izvrsnim delicijama sa ražnja i mirisom i izgledom privlače mnoge prolaznike.
Nemoguće je proći, a ne obradovati dušu.
Pastrmka
Pastrmka se smatra nekrunisanom kraljicom riba.
O njenom fenomenalnom ukusu govori i podatak da je vole čak i ljudi koji nisu ljubitelji ribe.
Pastrmka je zastupljena u raznim kulinarskim specijalitetima, a mi preferiramo pastrmku sa žara.
Živi u brzotekućim planinskim rijekama i potocima sa bistrom, kiseonikom bogatom vodom. Veliki broj rijeka i potoka u BiH su ih pune. Sve ide u prilog da živimo u netaknutoj prirodi, zemlji sa prelijepim prirodnim bogatstvom koju svakako morate posjetiti.
Na mnogim rijekama se nalaze i uzgajališta pastrmki i najčešće u svojim restoranima spremaju svježu ribu. Ne propuštajte priliku da uživate u delicijama od pastrmke.
Jajačka prevrta
Jajačka prevrta je specijalitet koji predstavlja uštipak sačinjen od tijesta za hljeb prekriven kajmakom, pavlakom, mesom i sirom.
Meso je po vašem izboru, zavisi šta preferirate: pileće, svinjsko ili juneće.
Gurmansku bombu smo probali u konobi „Slapovi“ pri posjeti Jajca. Toplo vam je preporučujemo.
Baklava
Baklava je bogata, sočna i slatka poslastica koja se pravi od desetak poslaganih razvučenih kora između kojih se posipaju sječeni ili mljeveni orasi. Na kraju se prelije zalivom od šećera i vode.
Služi se hladna, isječena na rombove. Prava kalorijska bomba kojoj se ne može odoljeti.
Bosanski lokum, rahatlokum i gurabije
Bosanski lokum se prave u Turskoj, Grčkoj i Bosni i Hercegovini, ali svaki ima neke svoje specifičnosti.
Vrlo je jednostavna slastica koja se pravi od četiri osnovna sastojka (brašno, šećer, puter i ulje), ali joj to ne smeta da izazove pravu eksploziju ukusa. Mali bijeli sušeni valjčići se prosto samo otope u ustima.
Rahat lokum je poslastica stigla iz Turske na prostore BiH. Predstavlja pihtijastu vrlo slatku masu dobijenu od skrobnog brašna i šećera. Obradujte sebe širokom lepezom rahat lokuma obogaćenim orašastim plodovima, ružom, datulama i voćnim aromama.
Gurabije su keks od prhkog tijesta.
Često ih oslovljavaju kao „slatki hljeb orijentalnog porijekla obogaćen suvim voćem i orašastim plodovima“.
Osnovni sastojci su brašno, šećer i ulje, odnosno masnoća biljnog ili životinjskog porijekla.
Napravite miks slastica kao i mi, idealni su uz kafu ili čaj. Šteta bi bilo neki da ne probate.
Urmašice (hurmašice)
Urmašice su vrlo slatke poslastice prelivene vrlo slatkim šećernim sirupom.
Prave se od brašna, šećera, maslaca, jogurta, jaja i jezgra orasa. Peku se u rerni i prelivaju slatkim prelivom koji ih potpuno okupira.
Stigle su sa Osmanlijama, a sada su jedan od najpopularnijih dezerta u BiH.
Preporuka za sve ljubitelje slatkih slastica.
Tufahije
Tufahije su pored baklave, naša omiljena tradicionalna poslastica.
Porijeklo vodi iz Perzije. Pretpostavlja se da su je Osmanlije donijele na naše prostore.
„Tuffah“ na arapskom znači jabuka, po čemu su tufahije dobile naziv, po svom osnovnom sastojku.
Tufahije su dezert koji se sastoji od kuvanih jabuka punjenih mješavinom mljevenih orasa, slatke pavlake i šećera.
Šlag na vrhu i slasni saft pojačavaju neodoljivost ka izvrsnoj deliciji.
Probajte je u svakom restoranu u kome vam se ukaže prilika. Nećete pogriješiti, sigurni smo u to.
Kadaif
Kadaif potiče iz Palestine i naravno da su ga Osmanlije donijele na bosanske prostore.
Osnova dezerta su sušeni, tanki rezanci napravljeni od brašna i jaja.
Kadaif se naslagan peče u rerni zajedno sa maslacem i gotov se preliva šerbetom od šećera. Služi se hladan.
Nama najdraži je kadaif sa orasima i jabukama.
Poslastica je za prave gurmane.
Halva
„Halva“ na arapskom znači „slatkiš“. Na prostore Bosne i Hercegovine je stigla sa Bliskog Istoka.
Pravi se od prženog brašna, maslaca i meda ili šećera. Halva se može obogatiti raznim dodacima (najčešće orašastim plodovima), sve je stvar ukusa.
Nemojte se čuditi ako u neformalnom razgovoru čujete konstataciju „ide kao halva“, to znači da se nešto baš brzo prodalo. Sad razumijete o kakvom se slatkišu radi.
Rakija
Rakija je jako alkoholno piće i na našim prostorima se smatra nacionalnim pićem.
Nemoguće je započeti neki obrok, a da prije toga niste popili bar jednu rakiju i predstavlja nezaobilazni dio bosanskohercegovačke trpeze.
Riječ rakija je arapskog porijekla i potiče od riječi al-rak, što znači znoj. Pretpostavlja se da su je Turci donijeli u naše krajeve.
Najpoznatije rakije su šljivovica i loza, a posebno su popularne razne vrste travarica (dodaje se ljekovito bilje u rakiju). Rakija se još često pravi i od krušaka, dunje, jabuka i orasa.
O kvalitetu rakije sa ovih prostora govori i nagrada rakije iz mjesta Ivanjica (između Bosanske Krupe i Novog Grada). Na prestižnom takmičenju “World Drinks Awards” u Londonu proglašena je za najbolji destilat od koštičavog voća na svijetu.
Vino
Proizvodnja vina u BiH je primarno fokusirana na visokokvalitetne kategorije vina. Najviše se proizvode Žilavka (bijelo) i Blatina (crveno), jedinstvene sorte u vinarskom svijetu.
Sorte vina se uzgajaju po lokalno uzgojnoj tradiciji i dio su kulturnog nasleđa.
Najviše se proizvode u Hercegovini, u slivnim područjima Neretve i Trebišnjice.
Ako ste u Hercegovini, uživajte u poznatim vinarijama i ukusima najkvalitetnijih vina.
Bosanska kafa (kahva ili kava)
Kafa nije samo piće, bosanska kafa je merak sa kojim se počinje dan, savršen dodatak trpezi uz najbolja jela iz Bosne i Hercegovine, bar u našem slučaju, a vjerujemo da će se mnogi složiti sa nama.
Kafa je sa Osmalijama došla na prostore BiH.
Prvo se posluživala u kućama bogatog stanovništva, ali se vrlo brzo proširila na sve društvene slojeve.
Servira se u džezvi sa fildžanom ili šoljicom, uz vodu i najčešće uz rahatlokum. Samo u Travniku u Lutvinoj kafani uz Lutvinu kafu dobijete i cigaretu sa šibicama.
Kažemo vam da kafa nije samo piće, kafa je ćeif.
Jedna od prednosti putovanja je i što uživate u bogatoj trpezi, ukusnim jelima spremljenim na izvornom mjestu i od najkvalitetnijih namirnica. Obogaćujete svoju kuhinju i upijate znanje od najboljih.
Jedna spontana fotografija doručka na planini nam je jedna od dražih, a ujedno govori i o bogatoj domaćoj trpezi malih putnika. Pogača sa Volujka, kajmak sa Maglića, sir sa Grmeča, luk iz Lijevče polja, slanina i šunka iz Semberije, može li se bolje?!
I na kraju svega, sigurno ste i vi došli do zaključka da se u Bosnu i Hercegovinu isplati doći i zbog njene gastro ponude. Ni nama nije strano da na neku destinaciju otputujemo samo zbog primamljive kuhinje.
Imate li nešto dodati na spisak „najbolja jela iz Bosne i Hercegovine“?
Uvijek smo otvoreni za nove ideje.
4 komentara
U zapadnoj Hercegovini se jede raštika sa bravetinom ili nekim suhim mesom.
Raštika, pura, uštipci, sir iz mišine, maslo, vino i pršut su blago zapadne Hercegovine. Japrak se pravi s listovima raštike češće nego vinove loze.
Bila pura- pravi se od bijeloga brašna koje se preljeva rastopljenim maslom, jede se u Grudama,Posušju, Čapljini, Širokim, Ljubuškom…
Najbolji sir iz “mišine” je iz zapadne Hercegovine.
Sva vina koja ste nabrojali proizvode se u zapadnoj Hercegovini. Rakije- loza i travarica.
Pura, lučnica i čvrlje (prepečena slanina) s kiselom varenikom i maslom (maslac i maslo nisu isto) .
Janjetina. Uštipci, pršut, sir iz mišine.
Pastrva i lubenice s Neretve.
Grožđe, kruh ispod saća.
I naravno Ganga i gusle.
Zanimljiva je činjenica da ćeš prepoznati kuću Hercegovca iz zapadne Hercegovine bilo gdje u svijetu, po tome što ima posađenu raštiku oko kuće. 😉
Lp
Bravo Judita, kakav ste Vi gastronom!
Veliko Vam hvala na ovako sadržajnom komentaru.
Čitajući nabrojana jela, ogladnih. Poznajemo im slast pa smo svjesni o kakvom ukusu je riječ.
Mora se priznati da živimo u zemlji veoma bogatoj kvalitetnim tradicionalnim jelima.
Još jednom Vam hvala što ste nam predstavili jela zapadne Hercegovine.
Dobar tekst. Imam dopunu. Niste naveli Zenički ćevap. On je jedini koji se mijesi sa mlakom vodom u kojoj je prenićio stucani bijeli luk. Inače jeste ćevap sa mirisom bijelog luka pravi, ali sada ga nema nigdje je bijeli luk postao smrdljiv. Tako ni u Zenici već dvadesetak godina niko ne pravi ćevape sa okusom i mirisom bijelog luka.
Pozdrav.
Hvala puno Mirsade na dopuni. Iskreno, nismo znali za zenički ćevap. Zvuči primamljivo. Mi, gurmani, uvijek pronađemo dan kada možemo isprobati jela sa raznoraznim mirisima. Ako čujete da je neki ugostiteljski objekat počeo služiti ovaj delikates, molim Vas da nas obavijestite. Voljni smo ga isprobati.