Đerdapska klisura – mjesto gdje Dunav najsjajnije sija

Cica
Đerdapska klisura - gdje Dunav najsjajnije sija

Nigdje nam Dunav nije sjajnije sijao. Nigdje nam ljepše boje nije imao. Đerdapska klisura je to.

Od Golubačke tvrđave do Kladova smo istraživali Dunav tamo gdje je najširi, tamo gdje je najuži i tamo gdje je najdublji.

Zaista vam preporučujemo ovu destinaciju za jedan produženi porodični vikend.

Šta posjetiti u Đerdapskoj klisuri

Očekujte zanimljiv, sadržajem bogat, finansijski prihvatljiv, prirodnim ljepotama ispunjen vikend.

Đerdapska klisura – porodično vikend putovanje

Prvi dan: Golubačka tvrđava i manastir Tumane;

Drugi dan: Hidroelektrana Đerdap i upoznavanje sa njenim načinom rada, krstarenje Dunavom (konačno smo ugledali Trajanovu tablu), posmatranje Velikog i Malog kazana sa vidikovca Ploče (NP Đerdap) i istraživanje tvrđave Fetislam u Kladovu;

Treći dan: posmatranje bogatog nakita u Rajkovoj pećini, isprobavanje domaćih specijaliteta u Kapetan Mišinom bregu sa pogledom na Dunav i učenje o 8000 starom pronađenom naselju na Lepenskom viru.

Golubačka tvrđava (čuvar najveće evropske riječne klisure)

Golubačka tvrđava je neizostavni početak priče o Đerdapskoj klisuri. Ljubomorno čuva ulaz u najveću riječnu klisuru u Evropi.

Golubačka tvrđava - Đerdapska klisura

Savršena lokacija za kontrolu drumskog puta i riječnog toka.

Niti se zna ko ju je podigao, niti kada. Samo se zna da se prvi put spominje 1335. godine, a da li su je pravili Srbi ili Ugari, teško je reći.

Ono što se sigurno zna je da su je svi željeli i svima je značila.

Vizantijci su je željeli da bi se zaštitili na sjeveru.

Ugari su je trebali da bi zaštitili svoje posjede preko Dunava.

Srbima je bila neophodna da bi se odbranili od upada Ugara.

I sada je nemoguće kretati se ovim dijelom Dunava, a da ne budete uočeni sa jedne od 9 kula velelepne Golubačke tvrđave.

Zanimljivosti o Golubackoj tvrdjavi

Podijeljena je na tri dijela: prednji, zadnji i gornji dio i kao takva uzdiže se na padinama. Spektakularno izgleda.

Đerdapska klisura - Golubačka tvrđava

Za djecu nije dozvoljena posjeta u sve dijelove tvrđave, samo za one najbezbjednije. Punoljetni imaju više mogućnosti za obilazak.

Golubačka tvrđava je podijeljena na 5 zona po težini. Prvu mogu i djeca (zelena zona), tri samo odrasli (plava zona, crvena zona uz posebnog pratioca i crna zona uz pratioca i posebne mjere bezbjednosti), a jedna je potpuno nepristupačna.

Tvrđava krije prelijepe poglede sa svojih kula, izložbe o prošlosti tvrđave, postavke o njenim gospodarima, najbitnijim istorijskim borbama, odorama i oklopima koji su se nosili, oružju koje se upotrebljavalo, kao i prikaz Miroslavljevog jevanđelja.

Okušajte se u streljaštvu, isprobajte viteško oružje ili osjetite kako je imati jastreba na ruci.

Posebno zabavni su interaktivni prikazi o tvrđavi, a zatim i kviz da se vidi da li ste kroz igru zapamtili:

Kada se prvi put spominje tvrđava;

Da tvrđava ima 9 kula;

Da je prema legendi vojvoda Jeremija Golubačku tvrđavu prodao Osmanlijama za 12,000 dukata i baš u njoj ih sakrio i nikada do sada nisu pronađeni;

Da je tvrđava ime dobila po djevojci Golubani koja nije htjela uzvratiti ljubav turskom vojniku, pa ju je svezao za kamen u blizini tvrđave, na kome je i umrla;

Kamen na kome je djevojka svezana se zove „baba-kaj“ što znači „pokaj se“, i sada se može uočiti kako viri iz Dunava.

Jedva smo djecu odvukli od aparata. Svaka čast na animaciji djece.

Šta raditi u Golubačkoj tvrđavi

Na svaki puni sat možete prisustvovati tvrđavinom vremeplovu, na kome interesantan interpretator u autentičnom odijelu u Palati priča zanimljivosti o tvrđavi.

Predavanje je uključeno u cijenu ulaznice i traje 20 minuta.

Uz tvrđavu možete pogledati ostatke antičkog objekta (Rimsku kuću), srednjovjekovnu krečanu i Muhamed pašin hamam.

Pazite samo na radno vrijeme. Obavezno se informišite na sajtu Golubačke tvrđave.  Nemojte zakasniti, šteta bi bilo da propustite ovakav užitak.

Cijene ulaznica su 600 dinara za odrasle, a za maloljetna lica je ulaz besplatan. Čuvajte ulaznice zbog parkinga. Pokazujete ih na izlazu i u tom slučaju je parkiranje besplatno.

Manastir Tumane (Đerdapski Ostrog)

Manastir Tumane je u narodu poznat kao sveto mjesto gdje se vjernici mole za svoje zdravlje ili ozdravljenje. Njegova popularnost sve više raste iz godine u godinu. Godišnje ga posjeti milion ljudi, tako da možete očekivati veću gužvu pri ulasku u crkvu.

Manastir Tumane - najljepsi manastiri Srbije

Manastir Tumane je muški manastir koji je osnovan u drugoj polovini 14. vijeka od strane Miloša Obilića. Posvećen je Svetom Zosimu Tumanskom čije se mošti nalaze u manastiru pored moštiju Svetog Jakova.

Crkva je rušena za vrijeme Osmanlija, zatim od zemljotresa, da bi svoj konačan izgled dobila 1924. godine.

Pored manastirskog kompleksa koji se sastoji od crkve, konaka, gostoprimnice u starom mlinu, dječijeg igrališta, mini zoo vrta, suvenirnice, pomoćnih zgrada, nedaleko od crkve možete vidjeti i isposnicu Svetog Zosima.

Manastir Tumane - isposnica Svetog Zosima

Uređena staza kroz šumu, na nešto manje od kilometar vodi do isposnice. Tu su dvije pećine, pri čemu se u jednoj od njih nalazi pećinska crkva. U neposrednoj blizini je i čudotvorni izvor, kao i šumski vodopad.

U pećinskoj crkvi ćete zateći papir i olovku, napišite svoju poruku i sakrijte papirić u jedan od minijaturnih pećinskih otvora.

Manastir Tumane - isposnica

I za kraj još jedna zanimljivost vezana za manastir. Sam način nastanka naziva Tumane budi znatiželju kod ljudi. Postoje četiri legende prema kojima je manastir dobio sadašnje ime.

Najprihvatljivija verzija je da je Miloš Obilić u lovu slučajno ranio pustinjaka Zosima. Noseći ga prema svome dvoru da mu pruži pomoć, Zosim ga je zamolio da ga spusti. Njegove poslednje riječi su bile: „Tu me mani da umrem”.

Pred Kosovski boj Miloš Obilić je započeo gradnju manastira. Manastir još nije bio završen, a knez Lazar je Milošu poslao poruku: „Tu mani zadužbinu, no oma dođi u Kruševac da se posavetujemo ‘oćemo li na Kosovo protiv neprijatelja“.

Po jednom od predanja manastir je dobio ime po jermenskim trgovcima, jer manastir sa istim imenom postoji i u njihovoj zemlji.

Prema četvrtom vjerovanju riječ tumane je izvedena iz grčke riječi „timvos“, što znači grob.

I za kraj ako vam treba odmor, u manastirskoj gostoprimnici možete ručati ili osvježiti se. Cjenovnik ne postoji. Platite koliko želite.

Hidroelektrana Đerdap I (svjetska sila na Dunavu)

Posjeta HE Đerdap I je jedan od razloga zašto smo se uputili u krajeve Đerdapske klisure.

Ne treba propustiti šansu da sagledate i upoznate srce prve po snazi hidroelektrane u Evropi i 10. u svijetu. Godine 1972., kada je zajedničkim snagama napravljena od strane Jugoslavije i Rumunije, bila je 4. hidroelektrana po snazi u svijetu. I kako ne zaviriti u njenu unutrašnjost i spoznati od čega je satkana.

Posjetu HE Đerdap organizuje TO Kladovo i neki veći hoteli u Kladovu. Najava je obavezna. Ako organizujete posjetu uz pomoć turističke organizacije, pozovite ih par dana ranije na broj +38119801773.

Pravila su jasna i poprilično stroga. Morate dostaviti podatke o imenu i prezimu posjetilaca, kao i broj identifikacionog dokumenta. Za djecu je potrebno ime, prezime i broj godina.

Ulaz za odrasle je 300 dinara (2,5 evra) i za djecu 200 dinara (1,75 evra).

Unutar prostorija HE Đerdap I je strogo zabranjeno fotografisanje. Na parkingu su jasno označene zone kuda se smijete kretati. Mi smo u dozvoljenoj zoni morali napraviti jednu fotografiju. Sve je po propisima.

HE Đerdap - Đerdapska klisura -šta posjetiti

Kao prvo se upoznajete sa istorijom izgradnje hidroelektrane. Bila je, a i danas je građevinsko, arhitektonsko i energetsko čudo. Posmatrate kako su Rumunija i Jugoslavija na „ravne časti“ podijelile HE da svaka zemlja ima svoju mašinsku halu, 14 prelivnih polja i prevodnicu.

Lagano vas uvode u priču i o Dunavu. Ispred velelepnog bakarnog duboreza slušate dešavanja na Dunavu i oko njega u prethodnih 10.000 godina. Toliko simpatično dočaranih priča ilustrovano na jednom zidu. Maestralan prikaz. Satima bi se moglo slušati.

A zatim ulazite u samu dušu hidroelektrane, mašinsku halu. Dobijate informacije o načinu rada HE, njenoj snazi, funcionisanju prevodnice.

Na našu sreću prisustvovali smo i prolasku broda kroz prevodnicu. Zanimljivo je da se u jednoj zemlji vrši prevod brodova uzvodno, dok u drugoj nizvodno, a zatim se sedmično mijenjaju. Nismo znali da je prolazak besplatan, ali i da se prevodnica ne koristi samo za jedan brod. Čeka se da ih pristigne više.

Mi nismo mogli čekati 90 minuta da sagledamo cijeli postupak prolaska broda, ali nam je i sama činjenica da smo vidjeli bar početak značila mnogo.

Brzo nam je prošlo sat vremena istraživanja hidroelektrane.

Upoznali smo dobre, ali i loše strane izgradnje. Jedna od loših je da moruna i jesetra više ne mogu iz Crnog mora uzvodno u svoja mrestilišta u Đerdapskoj klisuri.

A nekada je ovaj kraj bio poznat po crnom kavijaru koji se služio na trpezama imućnih ljudi širom Evrope i Amerike. Svoje mjesto je našao i na Titaniku.

Kladovski kavijar se smatrao podjednako dobrim kao ruski, koji predstavlja najbolji na svijetu.

Prestankom mrešćenja morune i jesetre u Đerdapskoj klisuri i njihovim prekomjernim izlovom, došlo je do smanjenja njihove brojnosti u ovom dijelu Dunava, pa i proizvodnje crnog kavijara.

Krstarenje Dunavom

Dunavu se svi divimo, toj moćnoj rijeci od 2850 km dužine. 10 država se hvali da ih svojim tokom uljepšava, a samo Srbija, odnosno Đerdapska klisura, je počastvovana da je baš u njoj odlučio biti najuži, najširi i najdublji.

Šta raditi u Đerdapskoj klisuri

A mi smo to sve doživjeli krstarenjem brodom po Dunavu.

I to nije sve, vidjeli smo i Trajanovu tablu koja se samo sa broda može uočiti.

Krenimo ipak redom.

Tekija je polazna stanica za velike i male brodove koji krstare Dunavom. Na sve strane ćete uočiti reklame. Za male brodove je potrebna rezervacija na istaknute brojeve telefone. Cijena je 10 evra po osobi.

Nama je veći užitak bio krstarenje velikim brodom. Činilo nam se da je vožnja komotnija, pogotovo sa djecom.

U vrijeme naše posjete su polazili u 12:15 i 13 časova. Ipak provjerite dan ranije da nije došlo do promjene vremena polaska. Cijena je 15 evra po osobi, a za djecu mlađu od 10 godina je besplatna vožnja.

Na brodu je mjesta za uživanje zaista dosta. Piće, hrana, suvenirnica, sve vam je dostupno.

Smjestili smo se i krenuli. Čekalo nas je 2 sata avanture.

Putem ozvučenja upoznaju nas sa Đerdapskom klisurom i ljepotama koje nas okružuju.

Đerdapska klisura sa 130 km dužine predstavlja jednu od najljepših klisura u ovom dijelu svijeta.

Nižu se njeni dijelovi Gornja klisura, Gospođin vir, Veliki i Mali Kazan i Sipska klisura i svaki sa svojim specifičnostima. Krstarenje obuhvata samo tri od njih.

Najveća riječna dubina u Evropi i jedna od najvećih u svijetu je dubina Dunava od 96 m u Gospođinom viru. Najavio je nama kapetan taj trenutak prolaska. Naravno da ništa posebno ne doživljavaju putnici, ali brojka je svakako za poštovanje.

Nama zanimljivi su Mali i Veliki kazan. Korita u obliku kazana sa mjehurićima koji se pojavljuju na površini, su razlozi zašto dobiše zanimljive nazive.

Stijene im se uzdižu u visinu i do 300 m i daju posebnu draž prolaskom kroz njih brodom. Ljepota i poštovanje, prave čari prirode. Kazan nas počasti mjestom gdje je Dunav i najuži, samo 150 m.

Nevjerovatni su kontrasti koje Đerdapska klisura pruža na kratkoj relaciji. Nedaleko odavde, kod Golupca je Dunav najširi, čak 6000 m. Stičete utisak da je Dunav more. Ne vidimo razliku.

Namjestite se uz ogradu, pustite vjetar da vam šapuće i uživajte u ljepoti Dunava.

Skreću vam pažnju i na najviši vrh planine Miroč. Dosta toga se vidi sa vode.

Đerdapska klisura nosi naziv i Željezna vrata, zbog svoje neprohodnosti, nepredvidljivosti i moći. Mnogi su je željeli ukrotiti.

Rimski imperatori su je željeli pripitomiti i iskoristiti za osvajanje Dakije. Klesali su put duž njenih litica carevi Tiberije, Klaudije i Domicijan, da bi na kraju čast završetka puta pripala Trajanu. U to ime je iznad puta naredio da se postavi tabla, koja nosi naziv Trajanova tabla.

Izgradnjom HE Đerdap, rimski put je potopljen, ali je Trajanova tabla podignuta 20 m iznad, kako bi i sada vidljiva iznad vode podsjećala na Trajanov veliki podvig. Iako teška 300 t nadljudskim naporima su je uspjeli pri prenosu sačuvati u jednom komadu.

Želeći potpuno da ukroti ovaj kraj, Trajan je naredio i izgradnju kanala dugog 3000 m.

Jedna od impresivnih građevina je bio i Trajanov most preko Dunava. Bio je dug 1200 m i imao je 20 stubova. Most je car Hadrijan srušio kako Dačani ne bi upadali u rimsko carstvo.

Njegovi ostaci se mogu pronaći na 5 km udaljenosti uzvodno od Kladova.

Na rumunskoj strani, preko puta Trajanove table, prkosno stoji u stijeni isklesan portret Decebala, poslednjeg kralja Dačana. Vječiti rivali i sada se gledaju sa suprotnih strana Dunava.

Priznajemo da moćno izgleda najveća klesana skulptura u Evropi sa svojih 40 m visine. Samo nos je dug 7 m.

Klesalo ju je 12 klesara (alpinista) 10 godina. Cijena radova je dostigla milion dolara. Smatra se da je godišnje posjeti 700 000 posjetilaca. Brojevi govore mnogo o tome šta možete očekivati.

Nedaleko od nje je manastir Mrakonije, pravoslavni rumunski manastir. Više puta rušen i obnavljan, a sada ponosno stoji uz sam Dunav.

Manastir Mrakonije - Đerdapska klisura

Kao još jedan podsjetnik na stara vremena, tu je i signalna stanica, jedina preostala od njih 8. Mada sada ugostiteljski objekat, nekada je položajem svoje rampe i kugle na njenom vrhu označavala da li je prolazak brodova bezbjedan ili ne.

Uživasmo u vožnji brodom. Srećni se vraćasmo na polaznu stanicu.

Pjesma, ples i kartanje na brodu u povratku samo su još više doprinijeli opuštenoj atmosferi koja je vladala.

Dobru muziku, plesni podijum i piće nudi brod, vaše je samo karte da ponesete.

Vidikovac Ploče (Nacionalni park Đerdap)

Vidikovac Ploče je neizostavan dio putovanja kroz Đerdapsku klisuru. Lako je dostupan, na samo 3 km od glavnog puta, a nudi jedan od najljepših pogleda u Srbiji.

Đerdapska klisura - gdje Dunav najsjajnije sija

Pozicionirao se na 355 mnv, baš pod najvišim vrhom planine Miroč, Velikim Štrpcem, a nudi nesvakidašnji pogled na Veliki i Mali Kazan, na ljepotu Dunava.

Vozeći uz Dunav od Donjeg Milanovca do Kladova uočićete tablu koja ukazuje na vidikovac Ploče. Postoji mogućnost parkiranja manjeg broja vozila na samom početku staze.

Ukoliko je veća gužva, postoji proširenje pored česme, udaljeno oko 500 m od ovog mjesta na kome takođe možete ostaviti vaše vozilo.

Prijavljujemo se čuvarima NP Đerdap, plaćamo karte za ulazak u iznosu od 250 dinara za odrasle i 150 dinara za djecu stariju od 7 godina (ako ste grupa od 10+ članova, ulaznica je 150 dinara).

Ispred nas široka staza, uspon blag, vremenski uslovi idealni, raspoloženje vidno dobro. Uživasmo u sat vremena veoma ugodne šetnje.

Duž staze postavljene informativne table sa prikazom flore i faune najvećeg nacionalnog parka i prvog geoparka Srbije. Djeci zanimljivo, čak i drugarima kojima se planinarenje i nije činilo kao najbolji izbor.

Šuma, cvrkut ptica, opijajući miris prirode imaju posebne čari kojima se ne može odoljeti.

Odlično obilježena staza nas dovede do vidokovca. Drvena platforma kao da predstavlja tron sa koga samo izabrani imaju mogućnost istinskog užitka.

Dunav i mi, mora se oteti čuveno „vau“. U jedan pogled ne staje sve. Okrećete se na jednu pa na drugu stranu. Ne zna se gdje je mješavina plavetnila Dunava i zelenila prirode ljepša. Kao da se Mali i Veliki Kazan takmiče ko će se prikazati u ljepšem svjetlu. Nevjerovatno je.

Nismo se mogli brzo oprostiti od pogleda na Dunav. Primamljivo djeluje.

Možda će vam naš snimak sa vidikovca Ploče uspjeti dočarati atmosferu. Obavezno ga pogledajte. Uživajte bar na trenutak.

Ne postoji opravdanje da ne uživate u blagodatima vidikovca Ploče ako ste na ovom dijelu Srbije. Bićete na velikom gubitku ako ga preskočite, vjerujte nam.

Tvrđava Fetislam

U Kladovu na obalama rijeke Dunav, sultan Sulejman Veličanstveni je 1524. godine dao izgraditi tvrđavu Fetislam. Ime Fetislam potiče od turske riječi Feht-ul-islam što znači vrata islama.

Naziv je i odgovarao funkciji.

Izgrađena na ostacima antičkog utvrđenja Zanesa, imala je stratešku funkciju za Osmanlije na Đerdapu.

Prvo je izgrađen Mali grad, a onda u XVIII vijeku, kada su se pojačale borbe turske vojske, izgrađen je i Veliki grad.

Prvi susret sa tvrđavom Fetislam je Glavna kapija i zidine Velikog grada. Djeluju upečatljivo i zanimljivo. Na unutrašnjoj strani zidina će vam pažnju privući postavljena prekrasna drvena vrata. Iza njih se kriju lagumi (mračni skriveni prolazi) za koje se pretpostavlja da su u njima živjeli vojnici.

Druga stvar koja privlači pažnju su debeli slojevi zemlje i bujno rastinje koje prekriva bedeme. Pretpostavlja se da su na taj način vojnici obezbjedili sebi dobru odbranu, zaštitu od požara, ali i odličnu izolaciju.

U vrijeme naše posjete tvrđava je bila u fazi restauracije. Nismo je mogli istražiti u onoj mjeri u kojoj smo mi željeli. Ostalo nam je neispunjeno da zavirimo u unutrašnjost laguma i saznamo šta oni kriju.

Uređenim stazama sačinjenim od cigle stižemo do samog Dunava i Malog grada.

Mostić koji vodi u grad, zidine, kule nagovještavaju da će nakon restauriranja tvrđava Fetislam biti pravi dukat Kladova.

Šta vidjeti u Đerdapkoj klisuri

Bio je Mali grad mnogo veći. Jedan njegov dio je potopljen izgradnjom hidroelektrane.

Smjenjivali su se u njemu Osmanlije, Austrougari, a malo je bio i pod komandom srpskih ustanika za vrijeme Prvog srpskog ustanka. Kladovska tvrđava je 1867. godine oslobođena od Turaka zajedno sa Kalemegdanom, Smederevskom tvrđavom, kao i tvrđavama u Šapcu, Užicama i Soko Gradu, te data nama u amanet.

Dan 26. april, kada su predati ključevi se obilježeva kao Dan opštine Kladovo.

Tvrđava Fetislam sada privlači i turiste i same Kladovčane. Vidjeli smo mnogo šetača. Uz samu obalu se nalazi i amfiteatar. Vjerujem da su događaji u ljetnim mjesecima uz Dunav i tvrđavu nevjerovatni. Divno je vidjeti da tvrđave nastavljaju suživot sa svojim građanima i da se njihovi sadržaji obogaćuju.

Rajkova pećina (čuvar skrivenog Rajkovog blaga)

Rajkova pećina nas je potpuno opčinila.

Rajkova pećina - najljepše pećine Srbije

Prepuna je nakita: stalaktita, stalagmita, pećinskih stubova na sve strane, draperija, kada… divota.

Ono što je izdvaja i čini posebnom je bjelina njenog nakita od kalcita. Tu je i Rumeni vodopad, ali čisto da biste bolje mogli vidjeti kako se drugi nakit bijeli u odnosu na njega.

Uređena staza vas provodi kroz hodnike prepune nakita. Nerijetko ćete imati osjećaj da prolazite kroz prolaze sačinjene od stubova.

Bezbjedno prolazite, ne narušavate pećinsko blago, a potpuno uživate u pećinskoj ljepoti.

Rajkova pećina - šta vidjeti u Majdanpeku

Pećina je dobila naziv po hajduku Rajku, koji je živio u 19. vijeku.

Danju je radio u krčmi, a noću pljačkao putnike. Kažu da je svo blago skrivao u pećini i da ga još uvijek nisu našli. Pronaći ćete vi i skamenjenog Rajka. Prema legendi su ga objesili u pećini. Možete nazreti njegovu glavu, ramena, noge. Samo od blaga ni traga ni glasa.

Ljepote Srbije - Rajkova pećina

Duga je oko 2300 m, od toga polovinu čini riječni svod, a drugu polovinu suvi svod.

Privuče vam pažnju na ulasku u pećinu prelazak preko mosta ispod kog huči Rajkova rijeka. Malo zastrajušuće djeluje. Ona se malo nakon izlaska iz pećine spaja sa Paskovom rijekom i zajedno čine Mali Pek.

Divno izgleda i priroda oko pećine. Uređeno izletište je u neposrednoj blizini Rajkove pećine. Odliča ideja za cjelodnevnu zabavu.

Za vrijeme naše posjete je rijeka poplavila riječni svod, pa nismo uspjeli proći kompletnom kružnom rutom. Kažu da smo vidjeli najljepše dvorane.

Pećina je osvijetljena, tako da ništa od opreme ne morate nositi. Dobro se obucite. Unutra je konstantno 8-9 °C. Obujte i nepropusnu obuću, za svaki slučaj.

Izdvojite sat vremena za obilazak sa vodičem i ako ste stariji od 10 godina i 300 dinara (2,5 evra). Vrijedi više, vjerujte nam.

Gdje se nalazi Rajkova pećina

Ulasci su u 11, 13 i 15 časova. Obavezno se najavite TO Majdanpek +381 30 584 204.

Nikoga nisu ostavili ravnodušnim Koncertna, Ježeva dvorana, Rumeni vodopad, Džinovske orgulje, Dvorana vodopada, Bigrene i Koralne kade, Zimska bajka, pa neće ni vas.

Rajkova pećina je udaljena samo 2 km od Majdanpeka. Put je odličan, besplatan parking obezbjeđen, a priroda prelijepa. Vožnja pored obale rijeke Mali Pek i vještačkog jezera Veliki zaton baš prija.

Kapetan Mišin breg (neobičan restoran za guštanje)

Moramo vam pisati o Eko etno kompleksu Kapetan Mišin breg. Obožavamo mjesta poput ovih.

Potpuno opuštena atmosfera, hrana ukusna domaća, priroda opčinjava, pogled na Dunav nestvaran, cvrkut ptica na sve strane, a domaćin gostoljubiv kako rijetko gdje možete pronaći.

Imaju jedno pravilo sa kojim vas upoznaju odmah na početku: „Djeci je sve dozvoljeno, samo da se ne povrijede“. Ne to pred njima govoriti.

Ne brinite. Toliko je sve opušteno, prirodno, bezbjedno, tako da vam postane jasno zašto je izvodljivo ispoštovati ovo pravilo.

Djeca su uživala.

Dočekali su nas sa medovačom, a onda slijedi Mišina sofra.

Ogladnite pri samom pogledu na domaća ukusna jela.

Hrane u izobilju. Nema porcija. Čorbe, roštilj, šampinjoni, krompir i mrkva sa žara, pohovana kopriva, pite, sir, domaće proje, salata milion vrsta i za kraj domaće vanilice. Znate one što se same tope u ustima.

Ogladnih opet pri samoj pomisli na trpezu.

Mjesto birate samu. Sa svakog je pogled nevjerovatan. Dunav, priroda i vi.

Toliko se odomaćismo da se poslije ručka razbacasmo po dvorištu i polijegasmo. Seoska idila.

Prošetajte, pogledajte muzej vina, galeriju drvenih skulptura

Nije riječ o klasičnom restoranu. Ovo je eko etno kompleks. Napravljen samo da se opustite i uživate. Stvoren za nas.

Morate rezervisati ručak najkasnije dan ranije na broj telefona +381 63 452 201

Za odrasle je cijena 1300 dinara (11 evra), a za djecu 650 dinara (5,5 evra). Piće se dodatno plaća. Vjerujte da vrijedi.

Poslije Rajkove pećine produžite direktno do Dunava i Donjeg Milanovca. Put je malo lošiji, ali ništa strašno. Dosta je kraći u odnosu na obilazak. Vrijedi skratiti.

Lepenski vir (praistorijsko arheološko nalazište)

Lepenski vir je arheološko blago Srbije. Neizostavna destinacija ako ste u ovom dijelu.

Smješten je u blizini Donjeg Milanovca, u dijelu Nacionalnog parka Đerdap.

Lepenski vir je prikaz jedne od najstarijih evropskih civilizacija. Predstavlja otkriveno naselje koje je izgrađeno prije 8000 godina.

Lepenski vir - šta posjetiti u Srbiji

Divno uređeno, propraćeno sadržajima da možete steći utisak o načinu života žitelja otkrivenog naselja i značaju samih iskopina.

Uživaćete u uvodnoj priči arheologa koji vas upućuje u svakodnevicu stanovnika, načinu života i zašto su se ljudi naseljavali baš na ovom području. Prolazite kroz sličnosti i razlike gradnje koliba, navika ljudi, njihovih potreba i mnogih drugih karakteristika u mezolitu i neolitu.

Imaćete priliku da gledate dokumentarac koji je sniman za vrijeme iskopavanja.

Moramo priznati da je Lepenski vir opremljen tehničkim pomagalima koji u velikoj mjeri približavaju svakom posjetiocu pronađene objekte, svetilišta, alate, skulpture…

Malcima se posebno svidio prikaz naselja u vidu igrice na računaru. Možete da šetate kroz njihovo naselje. Zavirite u košare pune ribe. Uđete u kolibe. Posmatrate kožu životinja koja se suši i koristi za kolibe. Interesantna stvar, mora se priznati.

Mi smo uživali u kamenim skulpturama iz mezolita koje predstavljaju božanstva stanovnika Lepenskog vira, grnčariji iz neolita. Izučavali smo načine sahranjivanje tadašnjih stanovnika. Divili se postojanju pogrebnih rituala.

Lepenski vir - arheološko nalazište

Kako biste što vjerodostojnije doživjeli život stanovnika, možete zaviriti i u repliku kolibe.

I za kraj se namjestite između stijene Treskavac i naselja. Saznajte još jednu zanimljivost o tadašnjim stanovnicima. Nije čudo što su se kuće okretale prema rijeci, prema stijeni Treskavac. Vrijeme su pratili prema stijeni koja dominira na rumunskoj strani. Znali su koje je doba dana, pa i godine, odnosno za koju fazu priprema namirnica treba da se spremaju.

Fenomen je da se za vrijeme dugodnevice iza Treskavca sunce rađalo dva puta. Zanimljive činjenice, priznaćete.

Posjetite Lepenski vir, mnogo toga novog ćete saznati, ali i shvatiti da je ovo područje od davnina pružalo idealne uslove za život sa svojim prirodnim bogatstvima.

Cijene ulaznica su za odrasle 500 dinara, a za djecu od 7- 15 godina 120 dinara.

Ne mogu završiti priču, a da ne spomenem i onu emotivnu notu koje ovo putovanje ima za nas.

Mi smo Đerdapsku klisuri posjetili sa društvom sa fakulteta, i iz studentskog doma, ono što se gradi u jednom od najljepših perioda života. Ono društvo za koje je istinski važilo pravilo kada jedan ima, imaju svi.

Sada, nakon 20+ godina, smo rasuti od Banjaluke, preko Doboja, Bijeljine, Rume, Beograda do Zrenjanina.

Upotpunili se drugim polovinama, ukrasili biserčićima i ojačali svoja prijateljstva još više. Neki su prešli i na viši nivo.

Održavamo tradicionalno porodično okupljanje jednom godišnje (u maju), na nekoj neutralnoj lokaciji, svake godine drugoj.

I eto nas u Đerdapskoj klisuri. Idealna za porodice, ali baš idealna.

Mi smo je tri dana ispunili smijehom, čak i rođendanskim slavljem, a ona nam je pružila divne uspomene koje nosimo, pregršt novih doživljaja i bogatiji smo za mnoga nova znanja.

Đerdapska klisura - porodično vikend putovanje

Smjestili smo se u Kladovu. Malom, pitomom gradiću sa samo 9000 stanovnika. Savršena početna tačka za obilazak Đerdapske klisure. Ako vam treba mnogo dobar smještaj za malo novca, u kome može više porodica da ima svoj prostor, a pri tome i ogromno zajedničko dvorište u kome djeca potpuno uživaju, PIŠITE NAM.

Kladovo - gdje se smjestiti u Đerdapskoj klisuri

Ukoliko imate ideju gdje bismo se mogli okupiti naredni put, pišite vi nama u komentarima. Rado ćemo vas poslušati.

Do sada smo zajedno, pored Đerdapske klisure posjetili Palić, Trebević, Sarajevo, Sunčanu reku i planinu Taru.

Trebaju nam nove ideje.

obavezno pogledajte

Ostavite komentar