Ukoliko se pitate gdje za vikend, okolina Banjaluke nudi mnogo mjesta za nezaboravan izlet.
Daćemo vam 8 TOP ideja koje zadovoljavaju sve ukuse.
Otkrićemo vam i dva savršena mjesta koja lokalci čuvaju kao tajnu.
Pročitajte gdje možete napunite baterije bilo da ste ljubitelj netaknute prirode, etno sela, istorije, muzeja, tradicije, prirodnih fenomena, aktivnog odmora i dobre hrane.
Doznajte šta možete očekivati, kako doći, te kakvu trpezu možete pronaći.
1. Krupa na Vrbasu (idealno mjestašce za vikend predah)
Odgovor na pitanje “Gdje za vikend u okolini Banjaluke” ćemo započeti sa pričom o najpoznatijem izletištu: Krupom na Vrbasu.
Krupa na Vrbasu je malo idilično mjesto udaljeno 25 km od Banja Luke na putu prema Jajcu. Ukoliko idete iz pravca Banja Luke, sam prolazak kanjonom Vrbasa će vam napraviti uvod u ovo malo rajsko područje.
Najviše pažnje privlače slapovi Krupe. Voda koja navire sa svih strana, drveni mostići, aktivni mlinovi, svi oni čine ovo područje veoma privlačnim. Sama ljepota vode i njen šum pružaju nevjerovatan ugođaj i odmor.
Ne treba se zaustaviti samo na uživanju u slapovima Krupe. Prošetajte laganom stazom od samo 3 km do izvora rijeke. Svidjeće vam se, garantujemo vam.
Ono što je vrlo interesantno je da rijeka Krupa zapravo ne nastaje na ovom mjestu. Njen početak je u mjestu Podrašnica (Mrkonjić Grad). Ona zapravo nastaje od rijeke ponornice “Ponor”, koja u Podrašničkom polju ponire, pa ponovo u Krupi na Vrbasu izvire kao rijeka Krupa.
Krupa vas osvaja od izvora, pa cijelom svojom dužinom preko slapova do samog ušća u rijeku Vrbas. Poznata je po svojoj ljepoti, čistoći, ali i velikom broju pastrmki koje obitavaju u njoj. Šetnjom duž rijeke stalno ćete imati priliku da uživate u igrarijama ribica. Djeluju prilično zabavno.
Molimo vas samo, obratite pažnju, ribolov je strogo zabranjen.
Svoj boravak u Krupi na Vrbasu upotpunite posjetom crkve brvnare, jedne od samo tri sačuvane na području Banjaluke.
Obavezno posjetite manastir Krupa na Vrbasu sa crkvom Svetog Ilije iz XIII vijeka, te se popnite na tvrđavu Greben iz XII vijeka i uživajte u pogledu na kanjon Vrbasa.
Kako doći do Krupe na Vrbasu, sve o njenim znamenitostima, te gastro ponudi ovog malog simpatičnog mjesta, obavezno pročitajte u našoj priči Tamo gdje je priroda veoma darovita (Krupa na Vrbasu) .
Krupa na Vrbasu je mjesto koje se mora posjetiti i koje nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
2. Etno selo – muzej Ljubačke doline (povratak na kraj 19. vijeka)
Okolina Banjaluke je bogata raznovrsnim sadržajem koji zadovoljava različite ukuse.
Ukoliko biste voljeli da vidite kako je izgledala seoska zajednica sa kraja 19. i početka 20. vijeka na ovim prostorima, ne postoji bolje mjesto za to od Etno sela – muzeja Ljubačke doline.
Udaljeno je samo 17 km od Banjaluke i nalazi se na putu Banjaluka – Kneževo.
Sa svojih 6000 eksponata i 40 objekata raspoređenih na 2 ha zemlje vam pruža potpun doživljaj ovog mjesta iz perioda prije više od 100 godina.
Objekti su potpuno opremljeni sa svim alatima, sredstvima, namještajem, tkaninama, posuđem, pa odaju utisak kao da je vrijeme stalo. Krajnji cilj vlasnika, kolekcionara, je da u dogledno vrijeme oživi zanatske radionice i da se u njima obavljaju zanati na isti način kao što se to nekada radilo. Vjerujemo da će se to vrlo brzo i desiti.
Centralno mjesto Ljubačkih dolina zauzima crkva brvnara posvećena sv. Ćirilu i Metodiju, jedna od samo tri sačuvane na području Banjaluke. Za crkveno zvono iz 1939. godine je vezana zanimljiva priča koju možete pročitati u našem postu Etno selo – muzej Ljubačke doline.
Svoj boravak u etno selu upotpunite uživanjem u ukusnoj tradicionalnoj hrani koju krčma pruža.
Ostanite ovdje dan ili dva. Prespavajte u jednom od vajata koji će vam pružiti nekadašnji seoski mir, a današnju udobnost života.
Sve informacije o etno selu, gastro ponudi krčme, legendarnoj priči o crkvenom zvonu, kako doći do etno sela, šta sve možete vidjeti, cijene ulaznica, pročitajte u našoj priči Etno selo – muzej Ljubačke doline.
3. Vodopad Švrakave (lokalna čuvana tajna)
Vodopad Švrakave možemo nazvati dobro čuvanom tajnom nevjerovatne prirodne ljepote.
Put do njega nije obilježen, ali je lokalnim zaljubljenicima u prirodu dobro poznat.
Česta je odredišna stanica mnogih planinara, biciklista i drugih zaljubljenika u prirodu.
Rijeka Švrakava je kratka, ali zanimljiva rijeka, prije svega po divnim slapovima i vodopadima. O jednom od njih ćemo vam upravo i govoriti.
Nalazi se u mjestu Bastasi, na granici opština Čelinac i Banjaluka. Kao da je predodređen da bude skriven, ušuškan, ničiji, a svačiji.
Ne postoje oznake koje bi omogućile dolazak do vodopada Švrakave, ali ćemo vam mi dati precizne upute:
U mjestu Karanovac, na magistralnom putu Banjaluka – Kneževo postoji oznaka za skretanje ka mjestu Bastasi.
Nakon prolaska kroz naselje, na raskrsnici pratite Ulicu braće Vesića.
Poslije dobrog asfaltnog puta prelazite na makadam i onda skrećete u prvu desno ulicu.
Put nije najbolji, ali je moguće voziti se putničkim vozilom. Pazite pri mimoilaženju sa drugim vozilom. Put je uži, pa možete imati problema pri susretu sa drugim vozilom. Nakon žutog mostića skrenite prvu desnu.
Parkirajte se, ali pazite da to ne bude na obradivim površinama.
Pratite znakove, pa preko mostića stižete do vodopada. Nije daleko, za samo stotinjak metara ste već tu.
Uz rijeku Suturliju je postavljena i ladara, gdje možete napraviti pauzu ili uživati cijeli dan u ovom divnom okruženju.
Do samog vodopada je teško doći. Nije moguće sa djecom. Nivo vode vam mora biti niži. Morate imati udobnu obuću i da vas karakteriše spretnost pri pentranju. Na putu se nalazi ogromno kamenje strmih strana i velikih pukotina.
Mi u vodopadu uživamo na drugačiji način. Postoji obilježen put dug samo par desetina metara koji vodi tik uz Suturliju na obližnje uzvišenje. Smjestite se odmah iznad vodopada, uživajte u njegovom huku, ljepoti, snazi.
Gledajte ga kako sa visine od skoro 5 metara pada i onda lagano nastavlja svoj put do Vrbasa.
Viđali smo često i kupače u ljetnom periodu koji uživaju u bazenu odmah ispod vodopada. Divno izgleda. Nismo probali.
Napravite pauzu sa impresivnim pogledom, pričajte, popijte kafu, uživajte.
Možete dan upotpuniti i šetnjom po obližnjim stazama kroz šumu. Nama prija. Odlično mjesto za izlet u okolini Banja Luke. Svakako ga vrijedi posjetiti. Uživajte u ljepotama za koje samo lokalci znaju.
4. Kamena kugla u Slatini
Ako volite misteriju i prirodne fenomene, za izlet u okolini Banjaluke izaberite kamenu kuglu u Slatini.
Kada ugledate veliku kamenu nabranu kuglu u šumi, pored potočića, koja uopšte ne pripada sredini u kojoj se nalazi, naravno da ćete se pitati “otkud ona ovdje?”
Postoje tri varijante njenog nastanka:
oblikovali su je drevni ljudi;
za vrijeme postojanja Panonskog mora, izbacio ju je vulkan pri erupciji;
stigla je iz svemira prilikom zaboravljene oluje meteora.
Nama se sviđaju sve tri varijante. Obožavamo misteriju.
Kamene kugle su rasute svuda po planeti i različitih su veličina i težina. Postoje u Africi, Aziji, Antartiku, Srednjoj Americi, ali i u Evropi.
Na Balkanu se pronaći u BiH, Albaniji i Srbiji.
U BiH ih ima najviše u Zavidovićima, oko 60. Mogu se pronaći u Teočaku, Varešu, Kaknju, Maglaju, kod Mostara i Žepče. Vidjeli smo ih i u Čečavi, pored Teslića.
Traganje za kamenom kuglom je nama vrlo interesantna i neobična avantura. Nemojte je propustiti.
Kako doći do kamene kugle u Slatini
Vozeći se iz pravca Banjaluke, u naselju Ostruge u Slatini, preko puta groblja nalazi se parking. Ovdje ostavite vaše motorno vozilo.
Čeka vas 400 m lijepe lagane šetnje kroz šumicu. Postoji tabla sa oznakom “Kamena kugla”. Samo pratite strelicu i planinarske znakove.
Na račvanju stazice pratite onu oznaku koja ide uz potočić. Kugla je ušuškana uz njega.
Vrlo je interesantna, neobična. Još kada uzmete u obzir nepoznanicu oko njenog nastanka, dobijete milion pitanja od malih glavica.
Od nje smo otišli srećni, možda je to i zbog uticaja energije kamene kugle, za koju neki tvrde da ima uticaj na bioneregetsko djelovanja čovjeka.
Bilo kako bilo, odlična destinacija za izlet u okolini Banja Luke.
5. Kameni most (prirodna atrakcija koja oduševljava)
Kameni most je prirodna atrakcija koja će oduševiti svakoga. Lako je uočljiva već sa magistralnog puta Banjaluka – Jajce. Od Banjaluke je udaljena samo 25 km, a od Krupe na Vrbasu svega 2 km.
Foto: Vladimir Tadić (Svjetlopis)
Dolazak je zaista jednostavna i uopšte nije zahtjevan. Na magistralnom putu postoji oznaka za Kameni most. Auto parkirajte na predviđeno mjesto pored puta i uputite se u laganu šetnju od samo 1 km (130 m visinske razlike). Prilaz ovoj prirodnoj ljepoti je omogućen samo pješke, što i nije tako loše.
Na samom početku staze će vas dočekati info tabla sa podacima o penjalištu. Kameni most je vrlo popularan među penjačima, jer se na njegovom području nalazi 51 smjer kretanja po penjalištu.
Na početku avanture prelazite viseći most preko Vrbasa. Zanimljiv start. Malo ljuljanja i pozitivnog adrenalina svima dobro dođe.
Preko mosta, pa nizvodno, kraj privatnog posjeda desno i onda uzbrdo stižete do Kamenog mosta. Staza je dobro obilježena, nema mjesta strahu.
Kameni most je djelo prirode koje je nastajalo stotinama hiljada godina. Vjetar i voda su probijali rupu u stijeni, te napravili ovaj prelijepi svod u obliku mosta.
Zaista fascinantno izgleda. Ovaj gorostas visine 70 metara pokazuje kako priroda stvara moćne i jedinstvene stvari. Predstavlja jedan od najviših „perasta“ u Evropi. Željećete samo da se udobno smjestite i uživate u pogledu na njega. Mi upravo to i radimo.
Kameni most još zovu i Djevojački most. Prema legendi se djevojka sa njega bacila u smrt zbog neuzvraćene ljubavi. Lokalno stanovništvo ga još zove i Šuplja pećina.
U njegovom podnožju se nalaze i dvije ladare, kao i mjesta za roštiljanje. Međutim, to vam nije ni potrebno. Raširite svoju dekicu i uživajte bilo gdje na travi. Prostora ima dovoljno.
Foto: Vladimir Tadić (Svjetlopis)
U blizini mosta je stara privatna napuštena kuća. Nekako se baš lijepo uklopila u ovaj ambijent.
Možete se popeti i na vidikovac sa koga se sa Kamenog mosta pruža divan pogled na kanjon Vrbasa i Krupu na Vrbasu. Mi smo krenuli, ali nije preporučljiv za djecu. Samo je za one iskusne.
I mi smo imali svog predstavnika.
Mi lično preporučujemo dolazak u proljeće. Za vrijeme ljeta i jeseni vegetacija mnogo nabuja, pa kretanje kroz visoku travu i nije privlačno.
Uz stazu možete naći mnogo ukusnih plodova koje priroda nudi. Razlog više da se uspentrate do njega.
Obavezno ga posjetite. Dođite na jedan dan, par sati ili samo na sat. Rijetki su ovakvi prirodni fenomeni. Nama su lako dostupni i šteta bi bilo ne uživati u ovakvoj prirodnoj blagodati.
6. Park prirode Suturlija (mjesto gdje se planinarenje zavoli)
Park prirode Suturlija je udaljen od centra grada samo 3 km. Naziv je dobio po rijeci Suturliji (dužina 17 km) koja se uliva u Vrbas. Baš kod njenog ušća je moguće parkirati auto i već nakon par stotina metara biti na njenom kupalištu i samom kanjonu.
Park prirode Suturlija je mjesto gdje smo zavolili planinarenje.
Uređen prostor, postavljene klupe i stolovi, već u blizini ušća uz samu Suturliju, nude mogućnost uživanja u prirodi i onima koji ne planiraju duge šetnje do netaknute prirode. Zanimljiva je blizina grada sa jedne strane, a sa druge izolovanost ove prirodne ljepote.
Nas mnogo više privlači šetnja. Staza je dobro obilježena i nudi mogućnost dolaska do Planinarskog doma Šibovi za nekih 4 km.
Staza u prvi mah vodi uz brdo, kroz šumu. Nakon toga ste već uronili u prirodu. Čujete samo zvukove prirode… šum Suturlije. Sa vidikovaca koji vam se ukazuju pruža vam se nevjerovatan pogled na brzake Suturlije.
Staza vas vodi i do same rijeke. Privlači rijeka. Ljepota je šetati pored nje i uživati u njenoj zelenoj boji, brzacima, huku koji stvara.
U ljetnim mjesecima se na rijeci mogu zateći i kupači.
Put dalje vodi i kroz poljane, šume, sve što priroda može da ponudi.
Djeci najinteresantnije na ovoj ruti je prelazak rijeke preko brvna. Zaista zanimljivo, ali prije svega bezbjedno. Prelazeći preko brvna put uzbrdo vodi do Šibova. Ovdje možete pronaći i klupicu. Sjedite, odmorite, uživajte, pričajte… pa polako nastavite put.
Sa brda Šibovi se najbolje vidi grad. Na tom mjestu (383 mnv) se nalazi i Planinarski dom Šibovi koji nudi predah za sve male i velike planinare, te uređen prostor za piknik. Sa ovog mjesta se možete uputiti i na druge dobro obilježene pješačke staze.
Do planinarskog doma Šibovi je moguć i dolazak autom. Nalazi se na samo 3 km od centra grada.
Staza koja vodi kanjonom Suturlije, pa do Šibova, je dio najpoznatije pješačke rute u Banjaluci – Banjalučke transverzale (dužine oko 19 km). Ona vodi od fabrike Bema, preko Trešnjika, Banj brda, vrela Vrućice, kanjona Suturlije, pa do Šibova. Staza je rekreativnog karaktera i pogodna je za šetače, rekreativce i planinare.
7. Jezero Manjača (aktivan jednodnevni odmor)
Ako se pitate gdje za vikend u okolini Banjaluke na aktivan odmor, jezero Manjača je savršen izbor.
Za fenomenalne zanimacije na vodi ne morate da idete čak do mora. Jezero se nalazi na planini Manjača, na samo 20 km od Banjaluke.
Zamislite ležaljke pod suncobranom od trstike, ispred vas jezero, u ruci vam pićence, pa malo kupanja, te malo avanture. Za nas savršeno.
Sve smo isprobali što su imali od sadržaja. Vjerujem da niko u to nije ni sumnjao.
Vodeni park je djeci prvi na udaru. Skaču, prevrću se, skliznu više puta, koprcaju se u nedogled, dobro ismiju. Sve u svemu, dobro zabave.
A onda veslanje, SUP ili kajak, šta vam duša poželi.
Vožnja po jezeru je čarobna. S obzirom da je jezero oko 3,4 ha, ima dovoljno mjesta i za kupače i veslače. Opustite se i veslate. Izmaknete se malo od obale i uživate u tišini. Ako želite mir, morate ipak djecu ostaviti na obali.
Poslijepodne zvijezda večeri, Wake park – skijanje na vodi. Probali, kako da ne.
Nemojte brinuti ako se nikada niste isprobali u ovom sportu. Imate kratku profesionalnu obuku sa smirenim instruktorom prepunim voljem i želje da vas nauči.
Do jezera stižete magistralnim putem preko Manjače. Ako idete iz pravca Banjaluke, skrenete desno iza kasarne Dobrnja. Nakon 2,4 km ste stigli.
Čeka vas ogroman besplatni parking.
U jezeru se kupajte. Plaža i ulazak u vodu su nasuti sitnim ugodnim kamenčićima. Nema trave da vam golica noge, ne brinite.
Možete unijeti vaše ležaljke, suncobrane, hranu i piće. Možete iznajmiti i njihove.
Postoje tri mjesta na kojima besplatno možete ispeći roštilj.
U restoranu i beach baru kupite hranu i piće. Restoran ima oskudniju ponudu. Beach bar ipak raznovrsniju (sendviče, palačinke, pomfrit, sladoled i širi izbor pića).
Odlična ponuda. Taman da nigdje ne morate ići. Sav užitak je na jezeru Manjača.
8. Delibašino selo (Trapisti) – kolijevka banjalučke industrije
Ukoliko želite da saznate sve o počecima banjalučke industrije, onda je Delibašino selo pravo mjesto za vas. Pored posjete muzeja, hidrocentrale, degustiranju piva i drugih delicija sa ovih prostora, Trapisti vam nude mogućnost i šetnje dugom obilježenom stazom kroz prelijepe šume.
Da li ste znali da je u Banjaluci zasijala sijalica 8 godina prije nego u Zagrebu i to sve zahvaljujući Trapistima?
Da li ste znali da se čuveni sir Trapist Marija Zvijezda proizvodi na osnovu recepta koji zna samo jedan redovnik i da se on prenosi samo usmenim putem?
Još mnogo zanimljivih i nevjerovatnih činjenica o Banjaluci možete saznati u Delibašinom selu.
Trapisti se doseljavaju 1869. godine, kada je turska vlast dozvolila posebnom katoličkom redu svešteniku, koji je nastao u francuskom samostanu La Trappe, da se nastani na sadašnjem prostoru Delibašinog sela. „Ćutljivi ljudi“, živeći po principu koji je upućivao na rad i molitvu oformili su svoju zajednicu i izgradili prvi zanatsko – poljoprivredni – industrijski centar.
Sve o dolasku Trapista, njihovom načinu života, razvoju zajednice, počecima razvoja industrije, sirotištu, gradnji mlina i prve hidrocentrale možete saznati kroz stalnu izložbenu postavku fotografija i eksponata „140 godina trapista“ u prostorijama trapističkog samostana Marija Zvijezda.
Ulaz je besplatan. Potrebno je samo da ih zamolite za posjetu.
Iznenadićete se koliko je ova zajednica na vrhuncu svog razvoja, sa svojih 200 redovnika započela grana industrije.
Sada u prostorijama samostana Marija Zvijezda živi samo jedan redovnik.
Kako ne bi zaboravili kako su započeli svoj put na ovim prostorima, u dvorištu samostana je izložena „kolijevka“, prva stambena jedinica trapista.
U neposrednoj blizini samostana se nalazi prva hidroelektrana izgrađena još 1899. godine. U prvi mah se koristila samo za potrebe samostana. 1902. godine je na zahtjev uprave željeznica počela šira elektrifikacija grada.
Hidroelektrana je sada ruiniran objekat u koji ulazite na sopstvenu odgovornost. Mi smo ga morali posjetiti, jer smo željeli uživo da vidimo srce jedne od prvih hidroelektrana na cijelom Balkanu.
Ono po čemu je Banjaluka čuvena je svakako i Banjalučka pivara, koja se nalazi u neposrednoj blizi samostana.
Nemojte preskočiti ni šetnju kroz Trapiske park šume. Uputite se u šetnju dugu čak 170 minuta. Početak staza je sa parkinga ispred samostana, a odredište je Slatina. Uživajte!!!
Da vas čujemo, koliko mjesta ste od nabrojanih 8 posjetili?
Koja mjesta još po vama zaslužuju da se nađu na spisku?
Naš prijedlog je da avanturu nastavite u Mačkića pećini, više o tome pročitajte u našoj priči do Mačkića pećine u potrazi za blagom ili u jednoj od TOP 100 zelenih destinacija na svijetu, Pecki.
