Ako se pitate gdje na odmor sa djecom u Srbiji za produženi vikend, imamo savršen plan i to lično isproban, a i drugari koji su išli sa nama su i više nego zadovoljni organizacijom. Vodimo vas u Despotovac i Svilajnac, a naravno da i okolne zanimljive destinacije ne zaboravljamo, sve što stade u 3 dana.
I ne bi čovjek vjerovao šta sve može da se smjesti u produženi vikend, koliko se mogu napuniti baterije, koliko se toga može vidjeti, doživjeti, šta za djecu znače druženja i putovanja.
Raznolik, zanimljiv, opuštajući, edukativan, zabavan i maksimalno ispunjen plan za 3 dana odmora sa djecom u Srbiji je pred vama, a nas 24 (pola djeca, pola odrasli) smo svjedoci da je savršen. Provjereno, rekla sam vam?!
1. DAN:
- Najduži lavirint u Evropi (Bora lavirint), niti više ludorija, niti veće avanture.
- Vodopad Veliki buk i obavezno nađite smještaj u njegovoj blizini za potpuni gušt. Nestvarna je jutarnja kafa na klupici tik ispred njega. Samo vi i on. Odlična je i destinacija za obilazak okolnih destinacija, a o hrani neću ni da govorim, savršenstvo.
2. DAN:
- Resavska pećina – jedna od najpoznatijih pećina u Srbiji. Malo je reći da će vas oduševiti svojim nakitom i svjetskom jedinstvenošću koju posjeduje.
- Manastir Manasija – manastir iz XV vijeka sa drugom po veličini srpskom srednjovjekovnom crkvom u manastiru. Sjedište je Resavske, prepisivačke škole.
- Krupajsko vrelo neistraženih dubina sa nestvarno modro-plavom bojom.
3. DAN:
- Park maketa srpskih kuća i manastira – vrlo edukativna izložba sa 34 vjerne kopije manastira.
- Prirodnjački centar Srbije Svilajnac – fenomenalan, moderan, edukativan, interaktivan prirodnjački centar sa nevjerovatnim izložbama, maketama, eksponatima, multimedijalnim prikazima. Jednom rječju savršenstvo.
Važno:
Navodimo vam bitne elemente naše organizacije na osnovu kojih smo pravili najefikasniji plan obilaska, a imajte u vidu da smo uzeli u obzir i radna vremena znamenitosti.
- Smjer dolaska i povratka nam je bio iz pravca Beograda.
- Smješteni smo bili u B&B Lisina restoran kod vodopada Veliki buk (više detalja o njemu u nastavku priče).
Bora lavirint (najduži lavirint u Evropi)
Bora lavirint u Batočini, najduži lavirint u Evropi, dug čak 3,5 km, nam je pružio jednu od boljih zabava koju smo ikad doživjeli.
Kakva je ovo zabava bila?!
Na samo 100 km od Beograda, sa samo par kilometara bez autoputa vas očekuje porodična avantura koja će svima ostati u sjećanju.
Bora lavirint je namijenjen zabavi za cijelu porodicu.
Dočekaće vas prostranstvo trambolina za 400 osoba, tobogani i zamkovi na naduvavanje, mini golf tereni, Hobitova kućica, Lego igraonica, sprave za odmjeravanje snage, brodić Nara, aparati za igrice, stoni fudbal i naravno lavirint.
Gubite se vi u lavirintu od žive ograde. Visoko je rastinje, gusto. Svaka staza izgleda kao prava, a onda shvatite da je većina njih slijepa ulica.
Postoji i mapa na ulazu i kod jednog od 6 mostova, ali je i sa njima teško, vjerujte.
Tu je i stražar na visokoj osmatračnici da vam pomogne ako zapnete.
Tumarate vi po lavirintu, smijete se, dovikujete, pokušavate izvući. Ismijasmo se kao nikad. Definitivno neprevaziđena zabava koju morate iskusiti.
Više informacije i kako smo se mi proveli pročitajte u našoj priči „Bora lavirint – zagarantovana zabava u najdužem lavirintu u Evropi“.
Vodopad Veliki buk i smještaj pod njegovim okriljem
Vodopad Veliki buk, elegantni ljepotan visine 25 m nas je posebno oduševio.
Smjestio se on u blizini Despotovca, reklo bi se na dohvat ruke.
Ušuškao se u svoj kutak, pa vas uređenim stazicama prosto uvuče u svoje carstvo i očara.
Stropoštava se sa visine, pravi bazenčić i onda nastavlja da skakuće oko restorana, ispod mostova, kroz mlinove, do Resave.
Oduševiće vas, ubijeđeni smo u to, jer na sve ostavlja neki poseban utisak.
Za što ljepši doživljaj njegove moći, gracioznosti, predlažemo da se smjestite u njegovoj blizini, odnosno tik uz njega. Neka vam bude u dvorištu. Doživite ga u ranim jutarnjim časovima, budite nasamo sa njim. Pustite da se prepusti samo vama, da vam svojim šumom i kapljicama koje rasipa ispriča svoju priču.
B&B Lisina (restoran Vodopad) nudi dobar smještaj u svojim brvnarama. Vodopad Veliki buk se srodio sa njim. A o hrani ne trebam posebno ni govorite, samo se prepustiti carstvu ukusa.
I ne štedite se na pogačama iz krušne peći. Stižu direktno iz furune. Još se puše. A što dišu… tako su mekane, ukusne…
Ne zaboravite produžiti i do izvora Velikog Vrela, na samo 350 m od vodopada je.
A da li ste znali da se vodopad Veliki buk nekada smatrao najvišim u Srbiji, dok na Staroj planini devedesetih nisu otkriveni viši slapovi.
Sve informacije o vodopadu Veliki buk, odlasku do izvora Velikog Vrela, ulaznicama u Spomenik prirode Lisina, smještaju u brvnarama pročitajte u našoj priči Vodopad Veliki buk (tajna za magična jutra).
Resavska pećina – čuvar ljepote i svjetskih unikatnosti
Obilaziti Despotovac i Svilajnac, a ne posjetiti Resavsku pećinu je neoprostivo.
U pitanju je jedna od najljepših, najznačajnijih i najvećih pećina u Srbiji.
Koliko ljepote pećinskog svijeta stade u ovih 800 m turistički uređene staze, nećete moći vjerovati.
A još kad čujete da samo u njoj i nigdje više na svijetu stanuje pećinski insekt Duvalius petrovici, da su u Koralnom kanalu, sama dvorana i nakit koji podsjećaju na korale nastali strujanjem vazduha i da to ne možete pronaći nigdje više na kugli zemaljskoj, sigurna sam da ćete se uputiti u Resavsku pećinu.
Jedinstvena u Srbiji je Resavska pećina i po hodniku crvenih brača, a u Evropi se mogu naći još jedino u Finskoj.
Lutaćete hodnicima i dvoranama raspoređenim u dva nivoa, dvije galerije. Obasuće vas mnoštvo nakita raznolikog oblika i boja.
Pred vama će se isticati stalaktiti, stalagmiti, stubovi, draperije, okamenjeni vodopadi i imaćete utisak kao da se svaki od njih nameće da ostavi što bolji utisak.
Nikoga Resavska pećina nije ostavila ravnodušnim, pa neće ni vas, sigurna sam.
Šta ćete vidjeti u Resavskoj pećini, kako je organizovan obilazak, koje su njene specifičnosti, koliko koštaju ulaznice, pročitajte u našoj priči Resavska pećina – ljubav na prvi pogled.
Manastir Manasija (središte Resavske – prepisivačke škole)
Zamislite kolike su djeci oči kada im kažete da ih vodite u središte prepisivačke škole. Odmah pomisle da je došao kraj svim njihovim mukama.
Na samo 3 km od Despotovca se nalazi jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovjekovne kulture, manastir Manasija, poznat i kao Resava.
Ušuškao se u mirni kutak prirode, uz rijeku Resavu, okružen visokim bedemima i zaista pruža neki poseban doživljaj. Ne smijete propustiti posjetu manastira kada ste u ovim krajevima.
Izgradio ga je Stefan Lazarević, naslednik cara Lazara koji je poginuo na Kosovskom boju. Preuzeo je presto sa samo 12 godina sa svojom majkom Milicom Hrebeljanović.
Stefan Lazarević je bio poseban vladar, što se ogleda i u istoriji manastira i u njegovom sadašnjem kulturno – istorijskom značaju.
Despot Stefan je bio vladar, umjetnik, pisac…
Gradio je manastir Manasiju od 1407. godine do 1418. godine, po uzoru na manastir Ravanica, zadužbinu kneza Lazara.
Odmah su se uselili monasi. Postao je muški manastir. Despot Stefan je organizovao Resavsku školu. I sada su vidljivi ostaci stare prepisivačke škole (radionice), u kojoj su se prepisavala izvorna djela, prevodi, što je u to vrijeme bila jedna od vrlo značajnih stvari. I baš zbog toga je manastir Resava postao centar kulturnih dešavanja despotovine.
Knjige iz Resavske škole su važile za pouzdane, dobre, odlično izvedene, bez greške u riječima, slogu…
Manastir je ušuškan pod okriljem prstenastog utvrđenja sastavljenog od 11 impozantnih kula. Tačno vas izoluje od svakodnevice i uvede u neki svoj svijet.
Jedna od kula se ipak posebno ističe, Despotova kula. Mnogo ljepše je ukrašena arkadama, stubićima i prelijepim prozorima koje uljepšavaju gotski zalomljeni lukovi. Prepoznaćete je, ne brinite.
I pri samom ulasku u manastirski kompleks, zajedno sa bedemima, konakom, trpezarijom, ostacima resavske škole, prostornim uređenjem izazvaće oduševljenje i poštovanje.
Manastirska crkva, impozantne arhitekture, posvećena je Svetoj Trojici. Predstavlja sami vrhunac moravske škole graditeljstva naprednog tipa.
Da li ste znali da je crkva u manastiru Manasija, druga po veličina srpska srednjovjekvna crkva među srpskim manastirima, odmah nakon manastira Visoki Dečani?
Stefan Lazarević je bio veliki ljubitelj umjetnosti. Pri gradnji manastira, doveo je tadašnje najiskusnije i najveće živopisce u cijelom vizantijskom umjetničkom svijetu kako bi oslikali unutrašnjost crkve. I tako je manastir Resava bila ispunjena freskama visokog umjetničkog kvaliteta, vrlo živopisnih boja, raskošnog kolorita, koje ujedno prenose i duhovne poruke.
U zapisima iz tadašnjeg vremena je pronađen ispis o crkvi da je “bila živopisana tako lepo da se to pričalo kao kakvo čudo u svoj zemlji srpskoj”, ali da su Turci “svetiteljima oči poizbadali, zidove izgrebli i veliku skarednost pričinili”. Sve je rečeno i o istoriji crkve.
Doživjela je crkva mnoga razaranja, ali i sada možete uživati u trećini očuvanih freski, koje će vas oduševiti i pored toga što je opstao njihov samo mali dio.
U unutrašnjosti crkve se poklonite i moštima despota Stefana, čije su mošti pronađene prilikom renoviranja manastira, te nakon 600 godina i DNK analize potvrđen je identitet moštiju ktitora, odnosno Stefana Lazarevića.
Da li znate da se u manastiru Manasija tradicionalno održava Međunarodni viteški turnir “Despot Stefan Lazarević”, kreiran sa idejom da se narod upozna sa konceptom viteštva, njihovim vrijednostima i idealima, a čija je osnova hrišćanstvo, služba Bogu i zajednici?
Nije to nikakvo čudo, jer je despot Stefan bio među prvim članovima viteškog reda Zmaja, kojih je moglo biti samo 24. Koja je počast bila biti član viteškog reda, govori i informacija da se novi član primao samo u slučaju smrti postojećeg člana i to prvo na probni rad od godinu dana.
Danas je manastir Manasija ženski manastir. Prekrasan je. Vrlo posjećen od strane turista i vjernika. Sigurno treba da se nađe na spisku mjesta za posjetiti ako ste u Despotovcu.
Krupajsko vrelo – tirkizni magični čuvar zlata
Krupajsko vrelo, sasvim dovoljna moćna riječ da u mislima pobudi najljepše boje koje možete zamisliti kod onih koji su ga već posjetili.
Postojao je mali strah za prvi susret. Bojala sam se navikanosti, uticaja raznoraznih filtera pri objavi fotografija, te sticanja pogrešne slike o samom vrelu.
Ali, ni malo nismo razočarani. Zaista je tirkizno, zaista je božanstveno.
Pojavljuje se ispred malene pećine i odmah pravi jezerce gdje se u nijansiranim plavo-zelenim bojama vode ogledaju bogate krošnje drveća.
Samo je potrebno sjesti i uživati.
Nedugo zatim pravi slap preko nekadašnje brane i proizvodi onaj najdivniji zvuk prirode, hukanje, oglašavanje netaknute prirode.
A djeca, zagledala se u neistražene dubine ne bi li ugledala vodenog duha Tartora da ga pitaju gdje čuva to zlato koje su progutale Homoljske planine.
Najviše ih je interesovalo kada je taj “đavolji dan” kada Tartor udara u svoje bubnjeve i priziva druge duhove na slavu. Samo to je bitno, kada se otvara ulaz u Zlatnu pećinu. Novi naraštaji!!!
Mogu oni gledati koliko žele, ali teško je dosežna dubina vrela rijeke Krupaje koja iznosi 123 m. Samo su jednom ronioci uspjeli doći do dna i naišli su na niz zamršenih podvodnih kanala koji su ih zaustavili.
Kada već spominjemo vodenog duha Tartora, a znamo da je većina žena koje ovo čitaju, spomenuću i da Vlaške žene se noću kupaju u Krupajskom vrelu. Važi legenda da ko se prepusti Tartoru, postaje veoma moćan. Da ne bude poslije da nisam rekla.
I još nešto, spremite se da je voda hladna, konstantno je između 9 i 11 stepeni Celzijusa.
Djeca su se naravno zabavila i puštanjem brodića po rukavcima rijeke, ali i u pokušaja hvatanja pastrmke u ribnjaku.
Mi smo se više oduševljavali pastrmci na tanjiru, koja je bila vrhunska, odmaranju u hladovini obližnjeg restorana, domaćoj kafi, vrućoj pogači, uz neprestano naglašavanje ljepote okolne prirode.
Vrijedi dolaska. Svakako.
Kako doći do Krupajskog vrela?
Krupajsko vrelo se nalazi u Istočnoj Srbiji podno planine Beljanice, na 35 km od Žagubice i 26 km od Despotovca.
Do njega vodi dobar asfaltni put koji spaja Krepoljin i Despotovac.
Ulaz se ne naplaćuje.
Park maketa (park minijaturnih srpskih kuća i srednjovjekovnih manastira)
Na izlazu iz Despotovca prema Resavskoj pećini smjestio se Park maketa koji prikazuje kopije srpskih srednjovjekovnih manastira, kao i srpske kuće iz tog perioda.
Odlična je destinacija za upoznati manastire, čuti priče o njihovoj gradnji, specifičnostima, gdje se sve nalaze srednjovjekovni srpski manastir, koji od njih trenutno postoji, a koji su nažalost srušeni.
Prolutate vi kroz vijekove. Čujete mnoge specifičnosti za svaki manastir posebno, relikvije koje se u njima čuvaju, značaj koji su imale u vrijeme svoje gradnje, kao i koju ulogu imaju u današnje doba.
Predavački su nesumljivo vrsni poznavaoci srpske istorije i srednjovjekovnih manastira. Mnoge zanimljive priče smo baš ovdje čuli.
34 makete crkava i manastira je izloženo u parku. I nisu sve samo srpski vjerski objekti. U parku se krije i jedna ruska crkva.
Vjerne su kopije originala i sve su tačno 17 puta umanjene u odnosu na stvarne građevine.
Za svaku od njih je potrebno izdvojiti od 3 do 5 mjeseci da bi se izgradila. Što priznaćete, nije malo.
Park ne radi tokom zime, pa je prije polaska veoma bitno provjeriti radno vrijeme.
Cijene ulaznica su 250 dinara za odrasle i 150 dinara za djecu (mlađi od 7 godina ne plaćaju ulaznice). Za veće grupe je ulaznica 200 dinara.
Prirodnjački centar Svilajnac
Prirodjački centar Svilajnac je za nas nevjerovatno pozitivno iskustvo.
Savremen prirodnjački centar, visokog svjetskog nivoa se smjestio u Svilajncu.
Na tako zabavan, edukativan, interaktivan način nas je obogatio mnogim saznanjima bez obzira da li smo mi „mali“ ili „veliki“.
Sve vrijeme nam je svojim postavkama, eksponatima, multimedijalnim prikazima, savremenim interaktivnim igricama, filmovima i ambijentom držao pažnju, te bombardovao sa pregršt nevjerovatnih činjenica i priča.
Savršenstvo.
Kroz 9 tematskih izložbi nas je proveo od razvoja Zemlje, čovjeka, preko izučavanja svijeta dinosaurusa iz doba mezozoika, svijeta Afrike, ledenog doba u Srbiji, minerala i stijena, geološke građe i geoloških fenomena u Srbiji, biodiverziteta u Srbiji, istraživanja vulkana iz njegove unutrašnjosti, pa sve do Dino parka.
Toplo ga preporučujemo i ne postoji vjerovatnoća da vas neće oduševiti.
Za više informacija i naših utisaka o Prirodnjačkom centru Svilajnac pročitajte našu priču.
Priznaćete da smo vam dali savršen i vrlo detaljan plan za obilazak gradova Despotavac i Svilajnac sa njihovom okolinom.
Ako se pitate šta još posjetiti za vikend u Srbiji, predlažemo posjetu Đerdapske klisure – mjesto gdje Dunav najsjajnije sija. Očekujte zanimljiv, sadržajem bogat, finansijski prihvatljiv, prirodnim ljepotama ispunjen vikend. Samo klik na link i plan za 3 dana obilaska je pred vama.